Mlun

Mlun, dva naselja – Mali Mlun (45°25′N; 13°55′E; 205 m nadm. vis.); 55 st. (2001) i Veli Mlun (45°24′N; 13°56′E; 220 m nadm. vis.); 59 st. (2001), na prostoru (Mlunština) zapadno od Buzeta, grad Buzet. Nalaze se blizu sutoka Mirne i Bračane, izvan glavnih cestovnih pravaca. Središnja je točka Meja.

Stanovnici se bave tradicionalnim poljodjelstvom. Mnogobrojni arheološki nalazi govore o ranoj neprekinutoj nastanjenosti toga prostora. Tragovi prapovijesne gradine elipsoidnog oblika prepoznaju se na Meji, a antičku naseljenost moguće je pratiti na području obaju sela. U Malom Mlunu bili su vidljivi ostatci antičkih građevina, a na cijelom području pronađena je veća količina sitnog arheološkog materijala poput keramike, stakla, amfora, tegula i sl. te nekoliko antičkih natpisa. Najvažniji ranosrednjovjekovni lokalitet na području Mlunštine jest Zajčji breg, na južnoj padini Meje, prema Velome Mlunu. Tijekom 1962. i 1963. tu je otkriveno groblje na redove, kojim se koristilo miješano romansko-slavensko stanovništvo tijekom VII. i VIII. st. U srednjem i ranom novom vijeku područje je pripadalo različitim gospodarima, ali njegova je sudbina bila podređena pripadnosti feudu Kostela (Pietra Pelosa). Sjeverno od Malog Mluna, u blizini zaseoka Pruhari nalazi se manje groblje i crkva pravokutnoga tlocrta s preslicom na pročelju, posvećena sv. Ivanu Evanđelistu. Iznad portala nalazi se glagoljski natpis s godinom 1555. Crkva je obnovljena 1886. Na uzvisini sjeverno od Veloga Mluna crkvica je sv. Andrije. Izgrađena je 1787. na mjestu prijašnje, koja se spominje 1580., a obnovljena je 1897.

LIT.: B. Marušić, Kratak prilog poznavanju ranosrednjovjekovnih barbariziranih nekropola Istre, Situla, 1980, 20–21; K. Buršić-Matijašić, Prilog prethistorijskoj topografiji Buzeštine, Buzetski zbornik, 1984, 7–8; B. Marušić, Buzeština u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku, ibid, 1994, 19.
Martina Barada, Istarska enciklopedija
Posljednja promjena: 1. 2. 2005., IE