Centurijacija

Centurijacija (prema lat. centurio: stotnija) ili limitacija (lat. limitatio: ograničenje), ant. tehnika katastarske premjere poljop. zemljišta na pravilne pravokutne ili kvadratne čestice, radi podjele zemlje kolonistima pri osnivanju novih naseobina (kolonija). Tragovi se centurijacije i danas prepoznaju na katastarskim i topografskim mapama i snimcima iz zraka, ali i u krajoliku ondje gdje međe, putovi i ceste slijede tu katastarsku mrežu.

Osnovni modul te premjere bio je najčešće četvorina stranice od 2400stopa, tj. 710m (centuria), u kojoj je bilo stotinu malih pačetvorina stranice od 240stopa, tj. 71m (heredium). Ostatci centurijacije prepoznatljivi su na katastru i u krajoliku u juž. i zap. Istri, gdje je ta podjela zemljišta bila u funkciji poljoprivrede rim. kolonija u Puli i Poreču (Pola, Parentium). Centurijacija puljske kolonije pokrivala je veći dio juž. Istre (osim možda područja Barbana i Savičente), a ona porečke kolonije veći dio agera, tj. od Limske drage do rijeke Mirne, i od mora gotovo do Baderne i Sutlovreča. Tragove centurijacije u suvremeno doba otkrio je P. Kandler, a potom J. Bradford, M. Suić, V. Krizmanich, E. Imamović i R. Chevallier.

LIT.: R. Chevallier, La centuriazione romana dell’Istria e della Dalmazia, AMSI, 1961, 9; E. Imamović, Problem centurijacije rimske Istre (Il problema della centuriazione dell’Istria romana), u: Arheološka istraživanja u Istri i Hrvatskom primorju, II, Pula 1987.
R. Matijašić