Početnice

Početnice, škol. udžbenici za učenje čitanja i pisanja. Tri najstarije hrv. početnice nastale su pod utjecajem protestantizma u XVI.st., a tiskane su na glagoljici. Početnica S. Konzula Istrijana Tabla za dicu tiskana je 1561. u Tübingenu, a namijenjena je »djeci i preostalim ljudima da mogu čitati glagoljaška slova«. S otvaranjem hrv. škola u XIX.st. osjećala se potreba za udžbenicima. Hrvatska početnica za pučke škole tiskana je u Beču, prvo izdanje 1882., a novo nepromijenjeno 1888.

Priredio ju je F. Franković, profesor učiteljske škole u Velikom Kopru, a s izmjenama u potonjim izdanjima upotrebljavala se u istar. pučkim školama nekoliko desetljeća. Ima 96 stranica, a prva polovica knjige namijenjena je učenju tiskanih i pisanih slova, s tekstovima za vježbe čitanja. U drugoj je polovici 37 štiva za čitanje, te molitve i pjesmice na kraju. Uoči I.svj. rata objavljena je čitanka za hrv. pučke škole za 1. razred, koju su priredili F. Baf, K. Přibil i R. Saršon. Nakon tal. okupacije 1918. hrv. školstvo u Istri proživljavalo je tešku krizu, a jedna od poteškoća bio je nedostatak udžbenika za osnovne škole. Nakon tri godine bez hrv. čitanki, potkraj škol. god. 1921/22. odobreno je izdavanje početnice F. Bafa, koja je tiskana 1922. No Gentileovom reformom i njezinim ozakonjenjem kraljevskim dekretom od 1.X.1923. u svim prvim razredima osnovne škole u Italiji uveden je tal. jezik kao jedini nastavni jezik, pa je time određena i sudbina hrv. udžbenika. Tijekom II.svj. rata sastavni dio borbe za oslobođenje i ujedinjenje s matičnim zemljama Hrvata i Slovenaca iz Istre bila je i obnova škole na materinskom jeziku. Na poč. ožujka 1944. u Klarićima na Buzeštini organiziran je prvi učiteljski tečaj za rad u školama, koje su se otvarale po selima već u ratu. Istodobno s radom prvoga partiz. Učiteljskoga tečaja, njegovi voditelji Antun Host i Jelka Rolih priređivali su rukopis za novu početnicu, po kojemu su se budući učitelji pripremali za rad s učenicima. Rukopisi iz Klarića nisu u ratu objavljeni, jer je rad na izradbi početnice preuzela partizanska tehnika koja se nalazila u Kosima na Kastavštini. Autor rukopisa bila je Danica Švalba, a likovnih priloga Andro Lušičić. Početnica ima dva dijela: do 30. str. usporedno se predočuju tiskana i pisana slova, od 30. do 45. str. tiskani su tekstovi za vježbe u čitanju, a na zadnjoj je stranici himna Lijepa naša domovino. Nakon što su početnice već bile razaslane na nekoliko mjesta, zbog opasnosti od četnika jedan ih je dio skriven u cisternu kraj tiskare, pa je zbog vlage bio uništen. U Kosima je tiskano 2000 primjeraka hrv. početnice, a istodobno je pripremljeno i tiskanje početnice na tal. jeziku.

 

LIT.: V. Spinčić, Crtice iz hrvatske književne kulture Istre, Zagreb 1926; B. Jakovljević, Istarska partizanska početnica, Rijeka 1975; A. Jembrih, Najstarije hrvatske početnice, IV ročki glagoljaški bijenale, Pula 1980; B. Jakovljević, August Rajčić, učitelj i pisac udžbenika, Istarska Danica, 1996.

B. Jakovljević