Facchinetti, Antonio

Na poticaj biskupa J. Dobrile dijelio je seljacima molitvenike i poučavao ih u ratarskim vještinama. Djelovao je i kao publicist (surađivao je u bratučedovu listu Il Popolano dell’Istria) te proučavao djela Cesarea Cantùa i Giambattiste Vica, oduševljavajući se njegovim tezama o »kružnome tijeku povijesti«, »pretvaranju barbarskoga razdoblja u humano« i o »zakonomjernome putu čovječanstva kroz oblike djetinjstva, mladosti, zrelosti i starosti«. Bio je uvjeren da njegovi župljani, hrvatski seljaci Savičenštine, proživljavaju fazu »djetinjstva« naroda, pa je na stranicama spomenutoga lista, glasila tal. posjedničkog, činovničkog i intelektualnoga sloja, pozivao na »međusobno upoznavanje i bratimljenje«. Pripadao je onomu dijelu romantičarskoga naraštaja, okupljena oko lista La Favilla, koji je zastupao pozitivna etnokulturna i polit. stajališta prema Slavenima. Na tim je idejama poniknuo njegov prikaz Degli Slavi Istriani (L’Istria, 20.III–17.IV.1874), jedan od najstarijih etnografskih opisa hrv. seljačkoga žiteljstva u Istri. U 15 poglavlja opisao je običaje vjenčanja, rođenja, umiranja i pokapanja, život i rad, odijevanje, pripremanje hrane i pučku medicinu. Članci (O istarskim Slavenima) ubrzo su objavljeni i u Zagrebu u Danici Horvatskoj, Slavonskoj i Dalmatinskoj (10.VII – 4.IX.1847). Premda su izazvali i neke polemičke istupe u redovima tal. liberalne inteligencije (npr. C. De Franceschija), ipak su donekle pridonijeli prevladavanju stereotipa o istar. Hrvatima u osvitu preporodnih buđenja.

LIT.: A. Milovan, Savičenta – jučer, danas, s. l., 1975; C. Colli, Degli Slavi istriani di don Antonio Facchinetti, ACRS, 1984–85, 15; J. Folo (s talijanskog preveo, priredio i obradio), Antonio Facchinetti, O istarskim Slavenima: u povodu 150. obljetnice izvornog teksta, Nova Istra, 1997, 1(4); J. Milićević, Etnografski tekstovi iz Svetvinčenta, Vjesnik Istarskog arhiva, 1996–97, 6–7.

M. Bertoša