Posidonia

Posidonija (Posidonia oceanica), biljka iz skupine morskih cvjetnica, u narodu poznata kao morska trava, porost, lažina, purić ili voga. Endemska je sredozemna vrsta. Raste do najviše 50-ak metara dubine, na pjeskovitu morskome dnu, gdje razvija guste podmorske livade. Po biol. raznolikosti livade posidonije najbogatije su zajednice čitavoga Jadrana. U njima živi, hrani se i razmnožava nekoliko stotina vrsta biljaka i životinja, od kojih su mnoge gosp. važne vrste riba, rakova, glavonožaca, puževa i školjkaša.

Osim toga važne su u morskom ekosustavu jer proizvode kisik kojim se obogaćuju morska voda i sediment, smanjuju snagu valova dugačkim listovima biljke i štite obalu od erozije, učvršćuju sediment spletom podzemnih stabljika i korijenja te sprječavaju njegovo odnošenje; povećavaju prozirnost morske vode zbog zadržavanja čestica i sudjeluju u ciklusu kruženja hranjivih soli u moru. Livade posidonije u Jadranu su iznimno ugrožene i stalno se smanjuju ljudskim djelovanjem: ribolovom koćama i povlačnim mrežama; sidrenjem, krivolovom s pomoću dinamita; gradnjom u obalnom području; nasipavanjem obale; izgradnjom marina i lukobrana; smanjenjem prozirnosti mora zbog onečišćenja; zatrpavanjem i truljenjem na morskom dnu zbog unosa velike količine organskih i anorganskih tvari komunalnim i drugim otpadnim vodama; marikulturom iznad ili u blizini livada; širenjem stranih invanzivnih vrsta tropskih algi Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa itd. Prije nekoliko desetaka godina p. je još bila široko rasprostranjena duž čitave istar. obale, a danas se njezine livade nalaze samo u juž. istar. akvatoriju, u općinama Ližnjan i Medulin. U Tršćanskom zaljevu jedino se područje posidonije nalazi između Kopra i Izole (Žusterna) i vrednuje se kao prirodna spomenička baština. Odumiranjem livada posidonije ugrožene su i druge biljne i životinjske vrste koje ondje žive, stoga njihova zaštita ima neprocjenjivu biološku, gosp. i kult. važnost.

B. Mikac, B. Lipej