Stancija Seget, nekadašnja palača obitelji De Franceschi, (preuzeto s https://www.istria-culture.com/stancija-seget-i80)

Seget

Segȅt (Šegȅt, tal. Seghetto), naselje i najveća umaška stancija, izgrađena u XVIII. st., 4,5 km jugoistočno od Umaga (45°3′N; 13°34′E; 29 m nadmorske visine); 178 stanovnika (2021.), grad Umag.

Smješten je u plodnome poljoprivrednom području izvan glavnih prometnih pravaca.

Stanovnik je Segećȁn, stanovnica Segećȃnka, a pridjev šegȅtski i segȅtski. Stanovnici se bave poljodjelstvom.

Područje je bilo naseljeno u antici, a vjerojatno i u srednjem vijeku. Početkom XVII. st. na zemlju su naseljene izbjeglice pred Osmanlijama iz Dalmacije, ali već 1623. došla je u posjed mletačke obitelji Venier. Od prve polovice XVIII. st. u vlasništvu je obitelji De Franceschi; ona je izgradila barokno-klasicistički ladanjski kompleks, kojim dominira palača kićenog antikizirajućeg maštovitog pročelja dajući mu izgled dvorca. U njezinu stražnjem dvorištu nalazi se zgrada uljare iz XIX. st. Prednje je dvorište obrubljeno nizovima staja i spremišta, a u njegovu sjeverozapadnom kutu smješten je toranj s prsobranima oblikovanima u duhu romantizma. Gospodarske građevine tvore i zasebno dvorište jugozapadno od matice kompleksa. Očuvana je karakteristična organizacija prostora imanja s poljodjelskim površinama i izvornim ortogonalnim komunikacijama. Obitelj De Franceschi isticala se uvođenjem suvremenih poljodjelskih tehnika, a na stanciji je postojala poveća biblioteka. Kapela u sklopu palače ima vrijednu opremu iz razdoblja XVII. – početak XIX. st. (slika sv. Lucije, oltarna pala Uznesenja Blažene Djevice Marije, ormar za liturgijsko posuđe).

Stancija je nakon Drugog svjetskog rata nacionalizirana i na njoj su bili pogoni i smještaj za radnike Poljoprivredno-industrijskog kombinata Umag, koje je nastavilo poljoprivrednu proizvodnju na imanju. Iz talijanskog Seghetto ime joj je pohrvaćeno u Šeget, a 1991. naselje je preimenovano u Seget, potom u dvojezično Seget-Seghetto. Iz njegova sastava 2001. izdvojeno je naselje Đuba-Giubba.

Gospodarsko-stambeni sklop stancije Seget upisan je 2003. kao zaštićeno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa).

cancel reply

Literatura

„Istarska toponimija“, Istarska enciklopedija, Zagreb 2005., 941;

Detaljni plan uređenja: Seget u Gradu Umagu, Zagreb 2008.;

Petar Puhmajer ,„Stancija de Franceschi u Segetu kod Umaga“, Mala biblioteka Godišnjaka zaštite spomenika kulture Hrvatske, 20, 2019.

Vezani članci

Umag

Slučajna natuknica

Baljanski statut