Stari Pazin

Stari Pazin, naselje koje je danas zap. dio grada Pazina. Smješten je na brežuljku (361 m nadm. vis.) koji dominira Pazinskom kotlinom, 100 m iznad novog dijela grada, pokraj županijske ceste Žminj–Pazin i pruge Pula–Divača, ponad juž. i zap. prilaza kotlini.

Stanovnici su se tradicionalno bavili poljodjelstvom (vinova loza, voćarstvo i žitarice) i ponešto stočarstvom, a danas uglavnom rade u industriji i uslužnim djelatnostima (Pazin). Pripada mu 17 okolnih zaselaka (Lovrini, Sarčija, Pilati, Rogovići, Stancija Pataj i dr.), a danas se proširio duž cesta koje se granaju prema Žminju, Pazinu i Bertošima. Ima tipičan gradinski karakter (kružni oblik naselja na vrhu brežuljka) te je vjerojatno bio naseljen već u prapovijesti. U antici na tom mjestu nema tragova postojanju naselja, a u ranom sr. vijeku gradnjom utvrde vraća mu se važnost. Kao Pisinum Superius, prvi se put u pisanim vrelima spominje 1012., kad je već bio upravno i crkveno središte (župa). God. 1060. akvilejski patrijarsi predali su ga porečkom biskupu, kojemu je pripadao i Pazin sa snažnom utvrdom. Župa se izrijekom spominje 1177., ali tijekom XII.st. važnost Starog Pazina smanjuje se, on postupno gubi autonomiju i postaje tek jedan od feuda pazinskog područja, pod imenom Obernnburg (u urbaru 1578). U XVI.st. broj stanovnika naselja jako je opao, a S. P. postao je samo rubno naselje Pazina. Župna crkva sv. Jurja Mučenika izgrađena je 1592 (natpis na nadvratniku sakristije) na mjestu prijašnje, a obnavljana je više puta (1894., 1932. i 1951. te najznatnije 1995., kad je i proširena). To je jednobrodna crkva kojoj je 1700 (natpis s godinom) iznad pročelja dodan zvonik. Inventar u njoj uglavnom je iz XIX. st., uključujući oltarne slike.

R. Matijašić