Dvigradski statut

statuti

Statuti (lat. statutum: uglavljeno, određeno), zakonske odredbe i pravila koje autonomna vlast izdaje za svoje građane i svoje jurisdikcijsko područje.

Poput dalmatinskih, i istarski su gradovi i općine imali svoje statute na latinskom jeziku.

Većina odredaba statuta nisu samo naredbe ili pravila već i pokazatelj načina na koji se u gradu ili općini rješavaju sporni slučajevi, odnosno kakvi su društv. odnosi. Zbog toga su statuti kroz stoljeća s promjenom odnosa morali mijenjati i pravila, odnosno kodificirati odnose. Posebice se to odnosi na doba kad su učeni pravnici školovani u Bologni, središtu obnovljene pravne znanosti, stvarno i jezično redigirali starije statute. U XVIII. i XIX. st. centralističke su državne vlasti donosile zakone za cijelo državno područje, te su statuti izgubili svoju pravnu vrijednost.

Istarski su gradovi Kopar, Piran, Pula i Poreč već u XIII. st. imali svoje pisane statute. Slijede u XIV. st. Labin, Dvigrad, Motovun, Buje, Milje i Izola. U XV. st. njima se pridružuju Rovinj, Vodnjan, Buzet i drugi gradovi u unutrašnjosti Istre. Kad su ti gradovi potpali pod vlast Venecije, stare su statutarne odredbe uspjeli sačuvati samo Labin i Milje. Druge su statute istarskih gradova odobrili i Mlečani, ali su i uređeni prema odredbama novih gospodara. Venecija je osim toga u gradove slala svoje upravitelje (conte, podestà, capitanio), koji su odgovarali samo središnjoj vlasti. Unatoč tomu, u istarskim je statutima ostalo mnogo elemenata starijega običajnog prava, posebice ondje gdje su etničke prilike bile složenije, npr. u Grožnjanu, Buzetu i posebice u Barbanu.

Hrvatskim jezikom pisani statuti nose posebne svoje odlike i pokazuju običajno pravo u općinama i gradićima istočne Istre. To su statuti gradova Mošćenica, Veprinca i Kastva. Svi su oni pisani glagoljicom, ali sačuvani u latiničkim prijepisima, osim statuta grada Veprinca. Uz istarske statute treba spomenuti i Zakon Vinodolski i Vrbnički (glagoljica) i Trsatski (latinica).

Statutima valja pribrojiti i zapisnike, kakvi su se vodili u općini Veprincu.

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Franjo Rački, Monumenta historico-juridica Slavorum meridionalium, IV, Zagreb 1890.; Nikola Žic, "Mošćenički statut", Program c. k. Velike drž. Gimnazije u Pazinu, Pazin 1912.; Ante Šepić, "Jezik hrvatskih općinskih statuta istarskih i primorskih", Rad JAZU, 295, Zagreb 1953.; isti, "Zakon kaštela Mošćenic", Rad JAZU, 315, 1957.; Katalog izložbe Statuti, urbari, notari Istre, Hrvatskog primorja i otoka, Rijeka 1968.