Bombardiranje Pule 1915. - 1918., djelovanje zračnih snaga Kraljevine Italije i, u manjoj mjeri, Sjedinjenih Američkih Država tijekom Prvoga svjetskog rata na grad koji je bio glavna ratna luka Austro-Ugarske Monarhije, usmjereno na oštećivanje vojnih i lučkih instalacija (Arsenal, otočić Uljanik).

Do objave rata Italije Austro-Ugarskoj, 23.V.1915., Pula nije u znatnijoj mjeri osjetila ratna djelovanja. Do kraja 1915. uglavnom je napadaju zračni brodovi (cepelini, dirižabli). Prvi napad dogodio se zračnim brodom P-4 noću s 30. na 31.V., bez izazivanja većih materijalnih šteta. Zračni brodovi su Pulu napali 6.VI. i 5.VIII. iste godine, a tijekom potonjega napada protuzračna obrana oborila je zračni brod Città di Jesi, kada je zarobljeno šestero članova posade. Zbog dokazane neefikasnosti takvog oružja, napade od 10.V.1917. izvode vojni zrakoplovi, uglavnom bombarderi tipa Caproni Ca.3. Prvi masovni napadi izvedeni su u noćima s 2. na 3., 3. na 4. i 8. na 9.VIII.1917. Ta bombardiranja, u kojima sudjeluje i pjesnik-ratnik Gabriele D'Annunzio, nisu imala velikoga efekta, ali su se svi zrakoplovi vratili u matične baze. Slijede u istoj godini napadi u rujnu i listopadu, a osim bombardiranja, na ideju D'Annunzija, Talijani su pribjegli i propagandnom ratovanju bacanjem letaka na grad. Tijekom 1918. zabilježeni su napadi u srpnju, kolovozu i rujnu, a te se godine talijanskim zrakoplovima u napadima pridružuju i američki.

Tijekom Prvog svjetskog rata Pula je doživjela 41 zračni napad u kojem je sudjelovalo 400-tinjak talijanskih zrakoplova, uz izbacivanje 10 tona bombi te gubitak triju zrakoplova i jednoga zračnog broda. Efekti na vojnim ciljevima bili su minimalni, ali su oštećeni mnogi civilni objekti, poglavito u području vila Münz i Baraka. Zabilježena je smrt samo jednoga civila kao posljedica tih bombardiranja.