Coronelli, Vincenzo, kozmograf, kartograf i enciklopedist, franjevac (Venecija, 16.VIII.1650. – Venecija, 9.XII.1718.).

Kao dječak bio je šegrt te u Raveni učio rezbarstvo. Godine 1665. vratio se u Veneciju gdje je primljen kao student u franjevački samostan sv. Nikole (San Nicolò della Lattuga). Već iduće godine objavio je kalendar (Calendario perpetuo sacro profano). Nadstojnici su prepoznali njegov talent i poslali ga na školovanje u rimski internat sv. Bonaventure gdje je za tri godine diplomirao teologiju te je ubrzo izabran za provincijskog tajnika mletačke Terraferme. Godine 1677. ostavio je tu dužnost da bi se posvetio proučavanju zemljopisa. U Parmi je 1680. izradio dvije Zemljine kugle promjera 1,75 m za vojvodu Ranuccia Farnesea. Od 1681. do 1684. radio je u Parizu gdje je, između ostalog, za Luja XIV. izradio dva globusa promjera 4,87 m (1683.), koji se čuvaju u pariškoj Nacionalnoj knjižnici. Krajem XVII. st. konstruirao je globuse, kasnije izgubljene, za papu Inocenta XII. (1700.) i za Britansku akademiju te manje, džepne globuse promjera 12 i 6 cm (1693. i 1697.).

Godine 1684. utemeljio je društvo zemljopisnog karaktera pod nazivom Accademia cosmografica degli Argonauti. Iduće je godine imenovan javnim kozmografom Mletačke Republike te je objavio Memorie istoriografiche del Regno di Morea e Negroponte i Conquiste della Repubblica in Dalmazia, Epiro e Morea, djela u koja je uključio najnovija mletačka osvajanja. Te su knjige doživjele petnaest izdanja u dvije godine, a prevedene su na četiri najvažnija europska jezika (francuski, njemački, engleski i flamanski). Rad akademije iznjedrio je sveučilište u Mlecima (Università alle Procuratie), a Coronelliju je 1689. dodijeljena katedra zemljopisa.

Prvo izdanje opširnog atlasa Atlante veneto Coronelli je objavio 1690. Radio je na njemu idućih desetak godina te je na kraju mletački atlas sadržavao 1200 zemljopisnih karata s opisom. Djelo je opći geografski traktat o kozmografiji, izradi karata, astronomiji, vodama (oceani, mora, rijeke, plovila); atlas obuhvaća opis svih država svijeta s natuknicama o gradovima, narodima, običajima i dr.

U franjevačkom je redu krajem XVII. st. napredovao do provincijala Ugarske, a 1701. izabran je za generala ministra Reda manje braće, ali ga je zbog pritužbi fratara 1704. papa Klement XI. smijenio (s time da mu je titula ostala još do 1707.).

U Veneciji je 1705. objavio povijest prokuratora Sv. Marka u srednjem vijeku (Procuratori di S. Marco) i kronologiju najvažnijih povijesnih događaja u razdoblju od 4000. pr. Kr. do 1706. (Cronologia universale, 1707.), a države uključene u Rat za španjolsko naslijeđe opisao je u djelu Teatro della guerra (1706.-09.). Napisao je i stotinjak radova te izradio brojne zemljovide.

Na nekoliko Coronellijevih karata nalazimo istarski poluotok. Među njima su manji izolar jadranske i jonske obale naslovljen Mari, Golfi, Isole, Spiaggie, Porti, Citta, Fortezze ed altri Luoghi dell' Istria, Quarner, Dalmazia, Albania, Epiro e Livadia (objavljen u Veneciji 1688.) te Ristretto della Dalmazia divisa né suoi Contadi già presentata alla Serenissima Republica di Venezia (1690.). Zanimljivo je primijetiti kako more oko Istre naziva Istarskim, odnosno Il Mare d'Istria.

Coronellijevo ime nosi bečki institut za proučavanje globusa (Internationale Coronelli-Gesellschaft für Globenkunde), utemeljen 1952.

U podatke o Vincenzu Coronelliju često su bivali uvrštavani i podatci o redovniku Vincenzu Mariji Coronelliju, njegovu rođaku rođenom u Raveni 1687., s kojim je često zamjenjivan, što je uzrokovalo brojne biografske netočnosti.

Slike