diferencije

Diferencije (differenze, lat. differentae: razlika, spor), nepodijeljene parcele, odnosno sporne točke duž mletačko-austrijske granice u Istri.

U Rašporskom kapetanatu obje su strane provodile uzurpacije na području između Lupoglava i Roča te Lanišća i Semića. Teške posljedice ostavio je spor, osobito žestok 1563.–74., oko pašnjaka i šuma na planini Dober dol (Montagna Valbona) te svađa koja je 1584. izbila oko korištenja velike šume na području Muna.

Stanovnici Labina upali su 1587. na područje Lupoglava i Šumbera i spalili snopove žitarica na njivama priprijetivši da će zapaliti i sam Šumber. Na teritoriju Grimalde, sela u Kostelskom markizatu, 1542. izbio je spor između austrijskih sela Prviša, Boruta i Kršikle te mletačke općine Draguć. Poznat je i slučaj kada se pazinski kapetan Bernardo Balbi tužio na markiza Kostela, koji je 1603. s naoružanim seljacima uništio njive oko Kršikle i Butonige.

Zanimljiv je slučaj sela Zamaska, koje je nakon dugih sporova 1535. podijeljeno na dva dijela te se od tada u dokumentima spominje kao selo Zamask, pola mletačko, pola carsko. Granična crta prolazila je sredinom sela pa se župna kuća nalazila na mletačkom, a kanonička crkva na austrijskom dijelu.

U XVII. i XVIII. st. problematično je bilo i područje Svetog Lovreča, gdje je mletačka vlast kontradu Finidua smatrala svojom, a interesi pazinskoga kapetana poklopili su se sa željama lokalnih seljaka, koji su htjeli proširiti pašnjake i oranice. U Motovunu se 1708. rješavao spor između seljaka Muntrija i Morlaka koji su se naselili u kontradi Brečevac, u blizini crkve sv. Martina. Muntriljska općina izgubila je time dio pašnjaka i pravo korištenja lokve Kraljice.

Početkom XVIII. st. mletački povjerenik za granice Andrea Fini žali se da postupno nestaju dokazi o granici: stare isprave nedostaju, međaši se nasilno uklanjaju, a seljaci koji mogu svjedočiti o postojanju granice umiru. Time se odnosi između mletačke i austrijske vlasti sve više zaoštravaju. Mletački rektori u Istri nisu za takve sporove smjeli koristiti vojsku jer je postojala opasnost od izbijanja međunarodnog sukoba, a diplomatski pregovori nikad nisu doveli do rješavanja problema.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa).

cancel reply

Literatura

„Miroslav Bertoša, „Između gospodarske kategorije i socijalne napetosti (sukobi na mletačko-austrijskoj granici u Istri od XVI. do XVIII.stoljeća)“, Problemi sjevernog Jadrana, 5, 1985.;

isti, Istra: Doba Venecije (XVI.–XVIII. stoljeće), Pula 1995.;

Slaven Bertoša, Tatjana Bradara, Nenad Kuzmanović, „Kunfini i zlamenja: oznake granica i međa u Istri od srednjeg vijeka do našega doba”, Histria archaeologica, 40, 2009., 115-146.

Slučajna natuknica

feudalizam