Digitron

Digitron, društvo s ograničenom odgovornošću (d. o. o.) za proizvodnju i promet elektroničkih aparata i uređaja sa sjedištem u Bujama.

Utemeljeno je 1.II.1971. u sastavu vanjskotrgovinskog poduzeća Buje-export, kada je počelo proizvoditi džepne kalkulatore, pa je ime poduzeća postalo istoznačnicom za te naprave kojih dotad nije bilo na jugoslavenskom tržištu. Prvi proizvodni pogon otvoren je u napuštenom vatrogasnom domu, a prvi Digitronovi proizvodi bili su stolni kalkulatori db 1200 i db 1212. Svjetsku su slavu tvrtki donijeli džepni kalkulatori: db 800 iz 1971. u povijest je ušao kao prvi europski džepni kalkulator, a njegov nasljednik db 801 iz 1973. dobio je brojne nagrade i priznanja. Naziv tvrtke se u Istri do danas održao kao eponim za džepne kalkulatore.

Pogon za proizvodnju transformatora i punjača otvoren je 1975., a 1976. je počeo program namjenske proizvodnje za vojne potrebe. Uskoro je Digitron zapošljavao stotine radnika (u drugoj polovici 1980-ih preko 700), što je zaustavilo ekonomsko iseljavanje iz Bujštine.

Proizvodili su se elektronički sigurnosni sustavi i detektori, teleprinteri i elektroničke registar-blagajne, digitalne vage, sportski semafori, ručni satovi, budilice i drugi elektronski proizvodi. U suradnji sa zagrebačkim Tehničarom proizveden je 1979. i prvi jugoslavenski kompjutor Tera II. Pokrenuta je i Biblioteka Digitron za objavljivanje stručnih knjiga i časopisa iz područja elektronike, jedna od prvih u Jugoslaviji. Tijekom 1984. izgrađen je pogon za proizvodnju plastičnih dijelova i kućišta. Do 1990. glavninu proizvodnoga programa činile su registar-blagajne, elektroničke vage i stolni kalkulatori; Digitronovi proizvodi izvozili su se u Italiju, Francusku, Egipat, Albaniju, SSSR, Španjolsku, Rumunjsku, Švedsku, Nizozemsku, Švicarsku, Irak, Dansku, Istočnu Njemačku i druge zemlje, a proizvod koji se najviše izvozio je bio teleprinter.

Tvrtka je osnovala Kulturno-umjetničko društvo Digitron, koje je imalo foto-kino, folklornu, likovno-dramsku i tamburašku sekciju te mješoviti zbor. U Bujama su djelovali nogometni klub Digitron i rukometni klub Digitron s muškom i ženskom ekipom.

Nakon 1990. je zbog nekonkurentnosti Digitron morao napustiti najveći dio dotadašnje proizvodnje. Zbog nemogućnosti provođenja tehnološke modernizacije i zbog neostvarivanja ciljeva pretvorbe i kasnije privatizacije, broj zaposlenih je s 451 potkraj 1991. smanjen na 33 (svibanj 2003.).

U međuvremenu bilo je više pokušaja da se Digitron oporavi. Najprije je 1991. pokušano njegovo povezivanje s jednom kanadskom tvrtkom kroz osnivanje tvornice za proizvodnju elektroničkih uređaja za turističku i ostalu privredu Digitron Rocot d. o. o. Projekt nije zaživio, a u studenom 1992., nakon provedenog postupka pretvorbe, u sudski je registar Digitron upisan kao dioničko društvo za proizvodnju i promet elektroničkih aparata i uređaja. Početkom 1994. Digitron je s bujskom tvrtkom Komet osnovao Dass d. o. o., poduzeće koje je trebalo poslovati na temelju tehnologija oba društva. Nad Dassom je 2001. otvoren stečajni postupak.

Godine 1995. kao većinski vlasnik (54 % dionica) u Digitron ulazi Valalta d. d. iz Rovinja, naplaćujući time svoja potraživanja, a njezin je udio 2002. porastao na 76 % otkupom dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju. Zajedno s Gradom Buje 1995. utemeljeno je društvo Robni terminal d. o. o. Buje, kojem je Digitron ustupio dio proizvodnog i skladišnoga prostora. Dijelom prostora koriste se i druga društva koja djeluju u prijevozu, carinjenju i doradnim poslovima (28 društava s gotovo 350 zaposlenih). Korisnik je koncesije za Slobodnu zonu Buje (u Umagu i Bujama).

Digitron je 1999. sa sarajevskom tvrkom MM bio osnovao tvrtku Digitron MM.

Danas je Digitron, d. o. o., proizvođač i uvoznik elektromehaničkih digitalnih vaga, fiskalnih blagajni, LED rasvjete, klimatizacije i ekološkoga grijanja, uz tehničku podršku i servis. U Digitronu je i ovlašteni servis Državnog zavoda za mjeriteljstvo.

U Bujama ulica u kojoj su pogoni i sjedište tvrtke nosi naziv Digitronska.

https://www.digitron.hr/

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

"Izvješće o obavljenoj freviziji pretvorbe i privatizaciji Digitron Buje", Pazin sudeni 2003., https://www.revizija.hr/UserDocsImages/izvjesca-novo/Revizije%20pretvorbe%20i%20privatizacije/IzvjeSCa_o_obavljenim_revizijama/132._DIGITRON,_BUJE.pdf; mrežne stranice Digitrona, https://www.digitron.hr/, pristupljeno 12. 10. 2023.

Slučajna natuknica

Bale, kamenolom