Histarski ratovi

Histarski ratovi (Istarski ratovi), niz ratova potkraj III. i u II. st. pr. Kr. koje su Rimljani vodili protiv Histra. Prvotni rim. cilj bio je suzbijanje njihova gusarenja, a tek zatim i osvajanje Istre.

Prvi histarski rat zbio se 221. pr. Kr., kada su Histri, na poticaj Demetrija Hvaranina, saveznika mak. kralja, pojačali gusarenje na sjev. Jadranu oko Istre te učestalo plijenili rimske trg. brodove i brodove s voj. opskrbom. Rimljani su nato poslali pom. odred od više brodova, uništili histarske gusarske baze i obližnje gradine, te se povukli. Drugi histarski rat zbivao se 178–177. pr. Kr. To je najpoznatiji sukob, a iscrpno ga je opisao Tit Livije. Rimljani su kao pripremu, među ostalim, za nj osnovali Akvileju, koja je trebala biti polazištem kopnene vojske i mornarice. Prvi se sukob dogodio na području između Timava i današnjeg Trsta. Tada su Histri pod vodstvom Epulona osvojili rim. legijski tabor, ali su odmah potom bili istjerani. Kako je Rimljanima došlo pojačanje od još dviju legija, Histri su se razišli po svojim gradinama, a rim. vojska pod vodstvom konzula vratila se u Akvileju na zimovanje. U proljeće je ta vojska ponovno krenula na Histre, koji su nakon više bitaka zatražili mir. Međutim, Epulon se zatvorio u Nezakcij, koji je rim. vojska opsjela. Livije navodi da su Rimljani skrenuli tijek rijeke koja je gradinu opskrbljivala vodom, te da su se Histri potom počeli ubijati kako ne bi pali u ruke Rimljanima. Ovi su nakon pada Nezakcija osvojili i zauzeli još dvije gradine, Mutilu i Faveriju, te ukupno zarobili 5632 Histra. To je bio početak rim. vlasti u Istri, koju su tada priznala sva histarska plemena. Treći histarski rat nejasna je epizoda konzula Tita Sempronija Tuditana, 129. pr. Kr., koji je krenuo u rat protiv Japoda i Histra te ih pokorio. Međutim, povijesni podatci o tome događaju vrlo su skromni, te je teško suditi o njegovu pravom značaju.

LIT.: M. Križman, Antička svjedočanstva o Istri, Pula 1997.
R. Matijašić