Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo (lat. Imperium Romanum), najveća država starog vijeka na Sredozemlju, vrhunac moći doživjela je u I.st.pr.Kr. do V.st. Razvila se tijekom druge pol. I. tisućljeća pr.Kr. od maloga seoskog naselja (Roma) na obali rijeke Tibra. Tradicija osnutak grada Rima stavlja 1.IV.753.pr.Kr., a Romula imenuje prvim kraljem. Sedmoga kralja Tarkvinija Oholog svrgnulo je plemstvo (po tradiciji 509.pr.Kr.) i stvorilo republikansko ustrojstvo izbornih dužnosnika koji su se mijenjali svake godine.

Postupnim širenjem na sve veće područje Apeninskoga poluotoka u III.st. rim. je država poduzela odlučujući iskorak u osvajanje prekomorskih zemalja (Sicilija 241.pr.Kr., Sardinija i Korzika 238.pr.Kr., dio Hispanije 197.pr.Kr., sjev. Afrika 146.pr.Kr., itd.). Potkraj III. i poč. II.st.pr.Kr. Rimljani su ratovali protiv plemena i naroda ist. jadranske obale (Plereja, Histra i dr.), te ih počeli podvrgavati svojoj vlasti. Protiv Histra ratovali su dvaput, 221. i 178–177.pr.Kr. (Histarski ratovi), nakon čega je Istra postala dio rim. države. Postala je dijelom provincije Ilirik, zajedno s cijelom ist. jadranskom obalom. Sred. I.st.pr.Kr. osnovane su u Istri rim. kolonije (Tergeste, Pola, Parentium), a potkraj stoljeća veći dio poluotoka, od Rižane do Raše, uključen je u Italiju kao središte Carstva. Time je Istra ušla u gl. tokove gospodarstva i politike u središnjem dijelu države, a pokraj nje išli su glavni putovi iz Italije u panonske provincije. Kraj I.st.pr.Kr., I. i II.st. doba su najvećega stupnja razvitka Istre u starom vijeku (od cara Augusta do dinastije Severa), pri čemu se napredak temeljio na povoljnom prom. položaju, ali i na izvozu vina i maslinova ulja. Umjetnost i graditeljstvo također svjedoče o povezanosti istar. prostora s tadašnjim općim kretanjima. U to se vrijeme R. C. prostiralo na golemom prostoru od Britanije do Mezopotamije, i od Dunava do Gibraltara, uključujući cijelu sjev. afričku obalu. Nakon II. st. (ratovi Marka Aurelija protiv Markomana i Kvada), kada je cijela država počela osjećati prve znakove gosp., polit. i vojničke krize koji će je u V. st. dovesti do propasti, istar. je prostor održavao napredak, ali se sjeverno od njega počeo oblikovati voj. obrambeni pojas Claustra Alpium Iuliarum, koji je trebao štititi prolaz iz Panonije u sjev. Italiju. Građanski ratovi s kraja III. st. i IV. st., i upadi barbarskih naroda na područje Rimskoga Carstva nisu izravno zahvatili Istru, osim njezina sjev. dijela, koji je bio izloženiji gl. kopnenom putu svih vojski (Ljubljana – Postojna – Akvileja ili Tarsatika – Akvileja). Zato je Istra postala područje u koje su se sklanjale izbjeglice iz provincija koje je rim. vojska postupno napuštala (Panonija, Norik). Car Dioklecijan jedini je u kasnom razdoblju uspio temeljitim reformama zaustaviti krizu, ali je samo odgodio njezin vrhunac i propast države. Podijelio je odgovornost i zadaće s jednim suvladarom i dva pomoćnika (tetrarhija), preoblikovao granice provincija i grupirao ih u dijeceze, a pritom su Jadran sa sjev. Italijom, Panonija, Norik i Retija postali sastavnim dijelovima V. dijeceze (Italija). Dioklecijanove gosp. reforme (maksimiranje cijena, monetarna reforma) nisu zaustavile opadanje snage Carstva, koje je poslije smrti cara Teodozija (385) i službeno podijeljeno u dva dijela, Istočno i Zapadno. Zap. R. C. prestalo je postojati 476. kada je herulski kralj Odoakar svrgnuo posljednjeg cara toga dijela države, Romula Augustula. Istočno R. C. održalo se s gl. gradom Konstantinopolom nakon toga kao Bizantsko Carstvo. U vrijeme cara Justinijana (vladao 527–565) ono je pod svoju vlast stavilo neke dijelove bivšega Zapadnog Rimskoga Carstva, tako da je i sjev. Jadran neko vrijeme pripadao biz. državi (Ravennski egzarhat). Ona je bila ograničena na obalni dio prostora, ali pokušavala je nadzirati i situaciju u unutrašnjosti Dinarida, gdje su se poč. VII.st. stali naseljavati Slaveni. Bizantsko Carstvo prestalo je postojati 1453., ali nakon IX–X.st. na jadranskom području više nije imalo nikakva utjecaja.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply