Brevijar

Brevijar (lat. breviarium: kratak pregled) ili časoslov, u Katoličkoj crkvi službena liturgijska knjiga u kojoj su sustavno poredana čitanja iz Biblije, zatim homilije, hagiografije i molitveni tekstovi, prvenstveno iz Psaltira. Čitanja i molitve poredani su za sve dane u godini, a u okviru dana na časove, tj. sate u danu. Dijeli se na ordinarij i psaltir, ali važnija je podjela na temporal, raspored čitanja i molitava kroz godinu, i sanktoral, s čitanjima i molitvama za blagdane svetaca. S obzirom na raspored molitava kroz dan dijeli se na osam dijelova. 

Povijest brevijara započinje u IV. st., a različito se razvija u pojedinim crkvenim pokrajinama. Nakon XI. i XII. st. počinje ujednačivanje brevijarskih čitanja, a u XIII. st. sastavljen je brevijar koji je postao uzorak za druge brevijare u Katoličkoj crkvi. Od mnogobrojnih knjiga sklopljena je jedna knjiga (svezak) pod naslovom Breviarium secundum consuetudinem Romanae curiae (Brevijar po običaju Rimskoga dvora). Hrvatski glagoljski brevijari slijede raspored toga brevijara. Iz Istre potječu mnogi latinski i glagoljski brevijari, od kojih su potonji rano privukli pozornost zbog važnosti svojih tekstova: biblijskih čitanja, homilija, hagiografija. Posebice su važni glagoljski brevijari iz Istre: Brevijar Vida Omišljanina, koji je pisan 1396. za Roč (danas u Nacionalnoj knjižnici u Beču), Beramski brevijar (u Nacionalnoj knjižnici u Ljubljani), Dragućki brevijar s početka XV. st. (danas u Arhivu HAZU), Brevijar iz Huma s početka XV. st. (u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu).

J. Bratulić, Istarska enciklopedija