Muzeji i muzejske zbirke

Muzeji i muzejske zbirke. Početci muzejske djelatnosti, tj. organizirana prikupljanja i čuvanja umjetničkih, pov. i općekult. predmeta koji svjedoče o prirodnoj i društv. prošlosti i sadašnjosti, sežu na početak XIX.st., kad su u Puli kameni spomenici iz rim. doba (natpisi, kipovi, reljefi, dijelovi ant. građevina) prikupljeni u Augustov hram i njegovu okolicu.

Istar. su intelektualci već u XVII. i XVIII.st. skupljali takve predmete u privatne zbirke, o kojima nema posebnih podataka. Prva prava muzejska ustanova bila je Arheološka zbirka Istarskoga društva za arheologiju i zavičajnu povijest u Poreču (1884), u koju su dospjele privatne zbirke Scampicchio i Luciani kao njezina osnovna jezgra. Gradski muzej u Puli (Museo Civico della Città di Pola) osnovan je 1903., a nakon I. svj. rata postao je Kraljevskim muzejom Istre (Regio Museo dell’Istria); u njega je dospio dio zbirki porečkoga muzeja, zbirka Gradskoga muzeja i lapidarij u Puli, koji je do 1918. bio u ovlasti Državne uprave za zaštitu spomenika. U Kopru je 1911. osnovan Pokrajinski muzej. Nakon II. svj. rata pulski muzej postao je Arheološki muzej Istre, a osnovani su Muzej narodne revolucije Istre u Puli (1956) i Etnografski muzej Istre u Pazinu (1962). Na taj je način stvorena osnovna mreža specijaliziranih muzeja triju osnovnih muzejskih područja (arheologija, povijest, etnografija), koja je bila okosnica razvoja suvremene istar. muzeologije. Muzej narodne revolucije Istre postao je 1991. Povijesnim muzejom Istre, što je formalno zaokružilo muzealizaciju pov. predmeta i tema. U slov. dijelu Istre osnovani su Pokrajinski muzej u Kopru (kompleksnoga tipa) i Pomorski muzej »Sergej Mašera« u Piranu. U drugoj pol. XX.st. na osnovnu mrežu muzeja nadograđena je mreža zavičajnih lokalnih muzeja, obično kompleksnoga tipa, s raznovrsnim zbirkama (arheološkom, kulturnopovijesnom, etnogr., pov., umj. itd.), koje bolje osvjetljavaju specifičnosti lokalne sredine. U tom je razvoju vrijedan bio poticaj što je dolazio od turist. gospodarstva, za koje su takvi muzeji bili širenje ponude. U tal. dijelu Istre prvi takav muzej, ali isključivo arheol. karaktera, osnovan je tek 1997 (Civico Museo Archeologico di Muggia). Na još nižoj razini, u manjim mjestima, u skladu s mogućnostima lokalne zajednice i postojanjem specifičnih muzealija, od 1960-ih osnivane su muzejske zbirke i lapidariji (Novigrad, Vodnjan, Motovun, Roč, Buje). Takvi muzeji nemaju status samostalne ustanove, već su pod upravom lokalnih ustanova u kulturi i specijaliziranih muzeja. Dvije su takve izdvojene muzejske zbirke, Pomorskoga muzeja »Sergej Mašera« u Piranu Etnološka zbirka Tonina hiša u Sv. Petru i Muzeja solinarstva u Sečovlju.

LIT.: Muzeji i galerije Istre (vodič), Pazin 2003.
R. Matijašić