Etnoglazba

Etnoglazba, glazba raznovrsnih izvođača koji imaju kakvu vezu s tradicijskom glazbom. U Hrvatskoj i Sloveniji sinonim je za glazb. smjer poznat kao world music. Prethodnici etnoglazbe u Istri bili su skupina Istranova i pojedini njezini članovi, koji i danas uz aktivno glazbovanje često pokreću inicijative za predstavljanje i njegovanje istar. glazbe (oživljavanje tradicije, organizacija susreta svirača na bajsu i dijatonskoj harmonici, publikacije, predavanja, mentorstvo, pokretanje etnosekcije unutar Hrvatske glazbene unije).

U Kopru djeluju skupina Vruja, koja svoju inspiraciju ugl. crpi iz priredaba Istranove, te duo La Zonta, štovatelji dijatonske harmonike tzv. trieštinke i bajsa. Puljski Marusicrew (bivši Marusic Is Trio) glazb. uporište ima u istraživanju istar. glazbene i jezične šarolikosti. Zahvaljujući modi etnoglazbe, 1990-ih se za istar. glazbu počelo zanimati mnoštvo glazbenika različitih smjerova popularne glazbe (ča-val). Livio Morosin izdao je više nosača zvuka, od kojih je »Bura, tramuntana« (zajedno s D. Marušićem) dobila Hrvatsku diskografsku nagradu Porin kao najbolji album etnoglazbe (2000). Tamara Obrovac svoj je jazz izričaj obogatila nekim elementima tradicijske, ali ne samo istarske, glazbe. Skupina Gustafi marginalno je i više kao egzotičan dodatak u svoj repertoar uvrstila ugl. novije tradicionalne istar. pjesme. Pod utjecajem regionalnoga festivala Melodije Istre i Kvarnera i novijega zanimanja za Istru, izvođači zabavne glazbe kao što su braća Radolovići iz Dua Magnolija, skupina In vino veritas, te Bruno Krajcar, Vilim Škuflić, Elio Pisak i dr. pokušavaju stvarati neku vrstu istar. popijevke. Iako etnoglazba podrazumijeva glazbu koja se svojim pluralizmom suprotstavlja eurocentrizmu, u nas je u velikoj mjeri prihvaćena tek kao zapadnoeur. modni smjer. Unatoč namjerama da se istraže novi, kreativni načini pristupa tradiciji, većina izvođača pristupa baštini marginalno i umjesto da njezinim spojem sa suvremenim glazb. smjerovima uspostave suodnos i tako promiču nov glazbeni stil, njome se služe samo za osvježenje popularnih žanrova (jazz, rock, pop, techno i dr.). Unatoč živoj istar. glazb. tradiciji, izvorni je zvuk zbog intenzivne prilagodbe etnoglazbi u sve većoj mjeri odsječen od svojih izvora, a njegovi su baštinici rijetko kad ravnopravni subjekti etnotrenda.

D. Marušić