Bajsi u Draguću, (fotografija vlasništvo Glasa Istre, snimio Mirjan Rimanić), 2019.

bajs

Bȁjs, kordofono narodno glazbalo na kojem se ton proizvodi gudalom.

Na istarskom području pojavio se prije više od 150 godina vjerojatno iz alpskih krajeva. Nekada su ga izrađivali mnogobrojni domaći majstori, a krajem prošlog stoljeća i početkom ovog tom se djelatnošću u Istri bavio još samo Otavio Štokovac - Rapatočki (1921.- 2006.), svirač na vijulinu i bajsu iz Kolari na Grožnjanštini. Ipak, zahvaljujući susretima bajsista i gunjci oživjela je i gradnja bajsi pa se njome u 2010-im bave u radionici Anđela Bratulića iz Kringe, obitelj Pavletić (poznata po nadimku Vuki) iz Ročkog Polja te Serđo Demark iz Umaga.

Bajs je nešto veći od violončela, a manji od kontrabasa. Ima dvije žice od goveđih crijeva, ugođene u kvintama. Od ostalih se gudačkih glazbala razlikuje po obliku i ulozi mosta (kobilice, konjića). Funkciju dušice kod bajsa ima produženi dio jedne strane mosta, tj. nožica koja se spušta kroz četvrtasti otvor na glasnjači i seže do dna trupa. S obzirom na veličinu i stranu produžene nožice razlikuju se bajsevi oblika viole da gamba, s produženom nožicom na desnoj strani, i bajsevi oblika violončela, s produženom nožicom na lijevoj strani (Dario Marušić). Ton se proizvodi s pomoću kraćega gudala, najčešće domaće izradbe.

Svira se u skupnom glazbovanju, nekada samo s violinom u sastavu zvanom gunjci, poslije i u sastavu s dvjema violinama, violinom i klarinetom, violinom i dijatonskom harmonikom, samo s dijatonskom harmonikom, ali i u različitim drugim instrumentalnim kombinacijama.

Radi očuvanja tradicije i popuralizacije sviranja bajsa 1990. pokrenuta je, na inicijativu Emila Zonte, glazbena manifestacija Z bajson po Istri, koja se na početku održava u Motovunu, potom od 1993. u Buzetu (Z Bajson po Istri - na Subotina, skraćeno Z bajson na Subotina, u okviru istoimene rujanske pučke fešte) te 1998. u Humu (Z bajsun - va Hum), a od 1999. u Draguću (Bajsi u Draguću).

Audio


Šete paši, Anton Blažević i Anton Klarić, Bregi, 31.05.1970.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Dario Marušić, Piskaj – sona – sopi, Pula 1995.; Renato Pernić, Meštri, svirci i kantaduri, Buzet 1997.; Gordana Čalić Šverko, "Z bajsun - va Hum", Glas Istre, 27. 5. 1998.; Davor Šišović, Dolazi treća generacija svirača!, Glas Istre, 17. 6. 2014.; Mirjan Rimanić, Susret bajsista proslavio 30. rođendan, Glas Istre, 20. 6. 2019.