Proštinska buna

Proštinska buna, pobuna seljaka Proštine protiv faš. terora, započeta na poč. veljače 1921., a ugušena 5.IV.1921. Gotovo se istodobno u susjednoj Labinštini odvijao pokret rudara poznat kao Labinska republika, a oboje su bili pokušaj otpora ugnjetavanoga stanovništva faš. paravojnim i paradržavnim grupacijama, koje su nakon tal. okupacije i Rapallskoga ugovora, uz prešutan pristanak službenih vlasti, terorizirale Hrvate i Slovence te ideološke neistomišljenike u Istri.

Radi zastrašivanja pučanstva faš. su skvadre upadale u istar. sela. Prvi takav pohod u Krnicu i Proštinu poduzele su u noći 2–3.II.1921., drugi sredinom ožujka, a treći poč. travnja iste godine. Zbog toga su Proštinari odlučili pružiti organizirani otpor. Gl. organizator otpora bio je A. Ciliga, koji je na Proštini, zajedno s tamošnjim komunistima, osnovao partijsku organizaciju. Postrojbe regularne tal. vojske i policije s 400-tinjak pripadnika, te sa 100-tinjak članova faš. skvadra upale su u proštinska sela 5.IV.1921. i slomile otpor tamošnjih tristotinjak slabo naoružanih seljaka. Fašisti su spalili selo Šegotiće te još nekoliko kuća u ostalim selima. Od 400 osoba privedenih u puljski istražni zatvor, protiv 12-orice pokrenut je kazneni postupak, ali su odlukom tal. vlade potpali pod opću polit. amnestiju i oslobođeni daljnjega sudskoga progona.

LIT.: H. Buršić, Događaj u Proštini 1921. g., u: Labinska Republika 1921. godine (zbornik radova), Rijeka 1971; M. Bertoša, Proština 1921. Antifašistički pokret seljaka jugoistočne Istre, Pula 1972.

G. Kešac