Puljanka, dioničko društvo iz Pule za trgovinu na veliko i malo prehrambenim i neprehrambenim proizvodima, nad kojim je otvoren stečajni postupak 2018.

Osnovano je 1947. kao poduzeće za trgovinu živežnim namirnicama Ishrana, a od 1970. nosi ime Agroprodukt-Puljanka. Kao Puljanka djeluje od 1976., kada je u svom sastavu imala devet osnovnih organizacija udruženog rada, koje su objedinjavale gotovo cijeli agro-industrijski i prehrambeno-trgovinski kompleks Pule. Kao samostalno društveno poduzeće Puljanka osnovano je 1989. udruživanjem pet prijašnjih osnovnih organizacija udruženog rada koje su bile u njenom sastavu: Veletrgovina, Maloprodaja, Poljoprivreda, Ugostiteljstvo i Osnovna organizacija kooperanata (OOK) Kooperacija. U prosincu 1991. u poduzeću je bilo 914 zaposlenika. U vrijeme pretvorbe direktor je bio Emil Kalčić.

Nakon obavljenog postupka pretvorbe (tj. pretvaranja društvenog oblika vlasništva, dominantnoga u jugoslavenskom gospodarskom sustavu, u državno vlasništvo kako bi ga država privatizacijom, uz naplatu cijene imovine, mogla pretvoriti u privatno vlasništvo i uspostaviti kapitalistički ekonomski poredak), od ožujka 1993. Puljanka je postala trgovačko, ugostiteljsko i proizvođačko dioničko društvo. Vrijednost temeljnog kapitala iznosila je 28,5 milijuna njemačkih maraka.

Poduzeće je do 1990. posjedovalo najveći lanac trgovina prehrambenim proizvodima na području općine Pula. Obavljalo je djelatnosti veleprodaje, maloprodaje, turizma i ugostiteljstva. Raspolagalo je u veleprodaji skladišnim prostorom površine 11 411 m2, u maloprodaji sa 149 trgovina površine 16 919 m2, a u turizmu s 12 ugostiteljskih objekata ukupne površine 12 459 m2. Od ugostiteljskih objekata posjedovalo je hotel Pulu kapaciteta 326 kreveta, kamp Ližnjan površine 1 230 m2 i kuhinju Valsaline kapaciteta 7 000 obroka dnevno.

Tržišni položaj Puljanke bio je narušen jačanjem konkurencije i padom kupovne moći stanovništva, što je dovelo do pada ukupnog prometa i smanjenja udjela trgovine na malo prehrambenim proizvodima. Otežavajući faktor bio je to što se čelništvo društva više fokusiralo na stjecanje i prijenos dionica s povezanim društvima (Istra, Brionka, Mljekara, Glas Istre novine, Glas Istre trgovina, Nezavisna istarska televizija, TV Istra, B-voda, Brazda - Agrarija, Novi list, RTD, Infantinfo...), nego na unapređenje poslovanja, što opširno opisuje izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije Puljanke.

Zbog blokade žiroračuna društva u 2001. smanjeni su prihodi za 86,3 % u odnosu na 2000. U ožujku 2001. izrađen je program mjera za sanaciju društva. Njime je prodana kuhinja Valsaline, hotel Pula, skladišta i prodavaonice. Prodano je nekretnina u ukupnoj vrijednosti 49,78 milijuna kuna, a sredstvima od prodaje podmiren je dio obveza prema vjerovnicima.

Nakon pretvorbe u društvu je i dalje zabilježen pad prometa uslijed otvaranja velikog broja privatnih prodavaonica, a kasnije i velikih trgovačkih lanaca, zbog čega se udio društva smanjio sa 70 % na 25 % ukupnog prometa prehrambenim proizvodima u Puli i okolici.

Smanjen je broj zaposlenih s 914 (koncem 1991.) na 265 (u lipnju 2003.). Od konca 1992. broj prodavaonica smanjen je sa 109 na 39 (u lipnju 2003.), kada društvo kao zakupodavatelj ima zaključen 41 ugovor o zakupu poslovnih prostora.

Proces restrukturiranja Puljanke započeo je 2013. otvaranjem postupka predstečajne nagodbe, koja je sklopljena 2015. U tom procesu nisu uspjeli stabilizirali poslovanje. Vjerovnik Kreditna banka Zagreb d. d. je 2017. pokrenuo postupak stečaja, koji je otvoren 2018.

Direktori društva bili su Emil Kalčić do 1998., Olindo Bulešić do 2001. i Zoran Vencl do 2018. U Upravi društva je, po otvaranju stečaja, uz Vencla bila i Ivana Legin.

Slike