folklorna društva

Folklorna društva, amaterske udruge u kojima se njeguje predajna kultura, tj. narodni običaji i stvaralaštvo.

Nakon II. svetskog rata u Istri se ponovno počela oživljavati i njegovati kulturna predaja ruralnih sredina i različitih nacionalnih pripadnosti te organizirati odgovarajuća folklorna društva.

U Miljama je 1950-ih utemeljeno društvo Compagnia Folcloristica Ongia, u kojem djeluju puhački orkestar, manja instrumentalna skupina i skupina žena koje njeguju stare običaje i nošnju iz XIX. st. (članovi društva oživjeli su stari plesni motiv »ballo della verdura«).

Južno od Trsta (Dolina, Boljunec, Domino), od 1960-ih djeluje slovenska Tržaška Folklorna skupina Stu ledi (u okviru koje je i ženska pjevačka skupina). Ona njeguje predajne motive tršćanske okolice i susjednih regija, ugošćuje svirače violine, bajsa ili mijeha iz slovenskog dijela Istre i dr. U Slovenskom kulturnom društvu France Prešeren u Boljuncu djeluje tamburaška skupina.

Nakon 1990. u slovenskom je dijelu Istre utemeljeno nekoliko folklornih društava, koja uglavnom obnavljaju nošnju, njeguju narodne plesne i glazbene motive, stoljećima udomaćene u sjeverozapadnom dijelu poluotoka (do paši, sete paši, saltin, cotiš, manfrinu, valcer, polku, mazurku, zatim motive germanskog podrijetla »ples z metlo« ili »ples na karego«), nastale i pod utjecajem iz obližnjih gradova Trsta, Venecije, Kopra, Izole, Pirana. U Gračišču je sjedište Etnomuzikološko-gledališke skupine Šavrini in Šavrinke (koja njeguje, među ostalim, svojstvenu žensku i mušku nošnju) i Folklornoga društva Sv. Miklauž. U Kubedu je obnovljeno društvo Skala.

U Folklornom društvu Žejanski zvončari djeluju pjevači Kantaduri i plesna skupina koja izvodi čotiš, mazulin, polku, špic polku, valcer, potresuljku, i to uz pratnju harmonike, berde, cindre; na njihovoj se ženskoj i muškoj nošnji zapažaju utjecaji iz obližnjih slovenskih krajeva i većih gradova. U zaleđu Opatije i u Matuljima djeluje osam zvončarskih skupina, uglavnom za mesopusta.

U Kulturno-umjetničkom društvu Rudar, osnovanom 1949. u Raši, djeluju mnogi svirači, pjevači, plesači, koji predstavljaju svoj kraj na smotrama i festivalima u Istri i drugdje u Hrvatskoj te u inozemstvu. Folklorno društvo Cere osnovano je u Cerama 1956. od grupe Seljačka sloga (koja je utemeljena 1945., no njezini su članovi nastupali i prije njezina osnutka, npr. na partizanskim priredbama 1944.). Folklorno društvo Mate Balota utemeljeno je 1968. u Puli radi njegovanja folklorne baštine i promicanja folklorne djelatnosti, a prvim mu je predsjednik bio Slavko Zlatić. Na području južne Istre djeluju folklorne sekcije kulturno-umjetničkih društava Barban (od 1976. u Barbanu), Uljanik (od 1958. u Puli), Roverija (od 1977. u Juršićima), Stjepan Žiža (u Rovinjskom Selu, potječe još od otvaranja čitaonice 1898.), Dvigrad (od 1975. u Kanfanaru), Mendula (od 1978. u Medulinu, gdje je folklorna skupina djelovala već 1945.).

Radi odgoja podmlatka organiziraju se folklorne skupine u osnovnim školama, npr. Neven (od 1955. u Šijani u Puli), Mladice (od 1970-ih u Žminju), zatim grupa u Svetom Lovreču Pazenatičkom (od 1972.) i dr., iz kojih su stasali mnogi folkloristi.

Čuvanjem nacionalne baštine požrtvovno se, no bez veće stručne potpore, bave i talijanska društva u Vodnjanu, Galižani, Balama, Rovinju, Umagu i dr.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply