Cvjetne livade i bušik na premanturskoj Punti, (fotografija vlasništvo Glasa Istre, snimila Tatjana Grbić)

biljni svijet južne Istre

Najjužniji dio istarskog poluotoka čini premanturski poluotok koji zbog svog položaja ima toplu, umjereno kišnu, subhumidnu klimu. Najpopularniji dio premanturskog poluotoka nalazi se južno od naselja Premanture, a za njega se udomaćio pogrešan naziv Kamenjak, premda se zove Punta (Kamenjak je samo najjužniji rt). Pejzaž Punte čini mozaik bušika, pašnjaka, borovih šumica i poljoprivrednih površina. Bušik (garig, od franc. garigue) bušina i velikog vrijesa (Cisto-Ericetum arboreae) čine uglavnom grmovi. To je gusta, neprohodna šikara nastala degradacijom mješovite zimzelene šume (ili makije) crnike ili crnog jasena. Dominira veliki vrijes (Erica arborea) i bušini (Cistus villosus, C. Monspeliensis). Prisutni su i ljubičasti cvjetovi ljekovite kadulje (Salvia officinalis). U kasno proljeće dominiraju žute boje brnistre (Spartium junceum). Zastupljena je i smrika (smrič, pukinja - Juniperus macrocarpa), crnika (Quercus ilex) i zelenika (Phillyrea latifolia). Sve je to isprepleteno broćem (Rubia peregrina) i tetivikom (Smilax aspera), bodljikavom povijušom, čiji plodovi u grozdovima crvene boje krase jesenski bušik. Njive, koje su pretežno pretvorene u pašnjake, izmjenjuju se sa sađenim šumama alepskog bora (Pinus halpensis) te pojedinačnim stablima pinije (Pinus pinea). Premda je obalni pojas poluotoka siromašan vrstama, zabilježene su neke biljne vrste značajne za floru Istre i cijele Hrvatske. Punta je tako najsjevernije nalazište Pustenastog jarmena (Anthemis tomentos) na Mediteranu, inače ugrožene biljke hrvatske flore. Isprugani ili uskolisni slak (Convolvulus lineatus) je biljka kamenite obale na granici dosega valova. Nakon što je na Kornatima gotovo izumrla, 1993. pronađena je na Punti. Livade su na poluotoku također obrasle vegetacijom, a pored grmova smilja (Helichrysum italicum) tu su i neke vrste kojih nema sjevernije u Istri: Allium chamaemolly, Evax pigmaea, Fumana thymifolia), te belardija (Bellardia trixago). Livade Punte u proljeće krasi više vrsta orhideja, već u ožujku prisutna je bumbarocvjetna ili svilenkasta kokica (Ophrys bombyliflora). Do ljeta se izmijeni još nekoliko vrsta kokica (Ophrys) i kaćuna (Orchis). To je jedno od najbogatijih područja po broju vrsta orhideja. Tome u prilog ide i činjenica da je 1998. godine nađena nova vrsta orhideje, istarska kukavica (Serapias istriaca). U jesen na Punti cvate jesenski procjepak (Prospero elisae) i jedina orhideja koja cvate u jesen, jesenska zasuknica (Spiranthes spiralis). Slična je flora i na livadama niza otoka Medulinskog zaljeva, no tamo su pak značajnije podvodne livade, voge (Posidonia oceanica) i rese (Cymodocea nodosa). Osim bogate flore, i biljni je svijet raznolik. Na Punti se može primijetiti pčelaricu, vodomara, pupavca. Rijetka smeđa čiopa (Appus pallidus illyricus) također ovdje gnijezdi. Na poluotoku Premantura je zabilježeno gotovo 500 biljnih vrsta, od čega najviše u livadnoj vegetaciji. Zavidan broj vrsta na maloj površini svrstava poluotok u hrvatski, pa i mediteranski vrh po bioraznolikosti, a 1996. Punta i medulinski arhipelag proglašeni su zaštićenim krajolikom.

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply