Poluotok Premantura, (fotoarhiva Glasa Istre, snimio Lovro Barbalić)

Premantura, poluotok

Premantura, poluotok na krajnjem jugu Istre. Dugačak je oko 6 km, a širok prosječno oko 1 km. Proteže se od sjevera prema jugu i odlikuje ga dugačka razvedena obala (oko 30 km obalne crte) s mnogobrojnim uvalama, plažama te privlačnim vizurama s pogledom na otvoreno more sa zapadne i Kvarnerski zaljev s istočne strane. Na njegovoj krajnjoj točci nalazi se rt Kamenjak, ujedno najjužniji rt istarskoga poluotoka. Sa zapadne je strane Premanture otvoreno more, dok je s istočne strane Medulinski zaljev, u kojem se nalazi niz otoka i otočića – Trumbuja, Bodulaš, Ceja, Šekovac i Finera (na zemljovidima Fenera) te sjevernije Premanturski školjić. Južno od Premanture su otočići Fenoliga i Porer (sa svjetionikom). Zapadna je obala strmija od istočne. Naselje Premantura na sjevernom je dijelu poluotoka. Južni dio poluotoka, koji se prostire južno od naselja, zove se Punta. Radi očuvanja vegetacijskoga pokrova proglašen je 1996. zaštićenim krajolikom, koji je bio pod upravom Javne ustanove Natura Histrica do 2004., kada upravljanje preuzima Javna ustanova Kamenjak. Zaštita Punte bila je nužna zbog porasta broja turista posljednjih desetljeća, a 1998. je ustanovljeno i da na njoj raste istarska kukavica (istarski serapias, Serapias istriaca), rijetka i stoga visoko ugrožena vrsta orhideje. Otada se ulaz na Puntu naplaćuje, što nije smanjilo veliku posjećenost tijekom ljetnih mjeseci.

Premantura je bila nastanjena već u prapovijesti, što potvrđuju gradine Volme i Gradina sjeverno od današnjega naselja te Kastril i Debeljak južno od njega. O relativno gustoj naseljenosti poluotoka u antičko doba svjedoče mnogobrojni nalazi u predjelima Močile, Polje i Škokovica (ostatci ruralnih kompleksa) te na Kastrilu (ostatci kasnoantičke/bizantske utvrde). Između kasnoantičkog i ranonovovjekovnog doba, kada nastaje naselje Premantura, poluotok nije bio kontinuirano naseljen. Na hidroarheološkim lokalitetima u podmorju oko poluotoka nalaze se ostatci kasnoantičkog broda iz IV.-V. st., dvaju jedrenjaka iz XVII. i XVIII. st. te drugih brodova. U sportskoturističke je svrhe 2016. pred uvalom Polje potopljen nekadašnji admiralski brod Jugoslavenske ratne mornarice Vis, izgrađen u Uljaniku 1956.

Poluotok Premantura posljednjih se desetljeća pogrešno naziva Kamenjakom (čak se naziva „rtom Kamenjak“, iako je jasno da je riječ o poluotoku). Kamenjak je naziv samo za najjužniji rt. Do zamjene je vjerojatno došlo nakon što je Jugoslavenska narodna armija svoj poligon na Punti nazvala Kamenjakom, a termin se postupno proširio u građanstvu (ne i među autohtonim stanovništvom). Neizmijenjeni je naziv poligona potom preuzela i Hrvatska vojska. Pogrešna upotreba naziva širi se i dalje, pa ne obuhvaća više samo Puntu, nego se proširio na cijeli poluotok Premanturu, koji je tako podijeljen na „Gornji Kamenjak“ (sjeverni dio Premanture) i „Donji Kamenjak“ (južni dio, Punta), koji su dobili status značajnoga krajobraza.

https://kamenjak.hr/hr

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Giorgio Emanuele Ferrari, I manoscritti concernenti Pola in biblioteche veneziane: da una più generale ricognizione per lʼIstria e nel quadro della bibliografia pertinente, Trieste 1978.; Miroslav Bertoša, Istra: Doba Venecije (XVI. – XVIII. stoljeće), Pula 1995.; Martina Barada, "Kamenjak", Istarska enciklopedija, Zagreb 2005.; Robert Matijašić, "Još jedan primjer fosiliziranoga antičkog krajolika u Istri: Rt Kamenjak (Premantura, Pula)", Tabula, 10, 2012., 75-89.