Baćić, Boris

Baćić, Boris (Pazin, 1912 - Pula, 1991), arheolog. Bio iz obitelji prosvjetnih radnika, koja je emigrirala u Sloveniju 1919. godine. Na Filozofskom fakultetu u Ljubljani 1941. godine diplomirao je klasičnu filologiju.

Prvo zaposlenje mu je bilo u Spomaniškom uradu u kojem je radio od 1942. do 1945. godine, da bi onda prešao u Narodni muzej u Ljubljani, u kojem je bio zaposlen kao kustos do 1947. godine. U njegovom dotadašnjem znanstvenom opusu treba izdvojiti rad s najznačajnijim slovenskim arheolozima na otkrivanju srednjovjekovnih fresaka, te rad na prapovijesnim, starovjekovnim i srednjovjekovnim lokalitetima. Nakon odlaska angloameričke vojne uprave iz Pule 15. studenoga 1947. godine on je bio taj koji je preuzeo ključeve Arheološkog muzeja. Bio je njegovim direktorom do 1967. godine, a voditeljem Odjela za prapovijesnu arheologiju do njegovog umirovljenja 1978. godine. Preuzeo je praznu muzejsku zgradu, te dok su u tijeku bili međudržavni pregovori o vraćanju odnešene arheološke građe, bio je organizatorom sustavnog topografskog istraživanja Istre, te novih arheoloških iskapanja. Najznačajniji radovi su bili oko iskapanja starohrvatske nekropole u Žminju, te srednjovjekovnog naselja Stari Gočan. Njegovom inicijativom, započela su brojna istraživanja, od najstarijeg paleolitika, što je rezultiralo otkrićem Šandalje, starijeg neolitika - Vižula kod Medulina i Vela Gromača kod Kavrana, srednjeg i mlađeg neolitika i eneolitika - Gromača na Velikom Brijunu i Gradina iznad Limskog zaljeva, brojnih brončanodobnih gradinskih naselja - Monkodonja i Karaštak kod Rovinja, sv. Petar - Tondolon kod Svetvinčenata, Kas kod Bala, Magornjak kod Peroja, Gradina na Velikom Brijunu, grobnih tumula - Maklavun i Žamljak kod Sošića, Krmedski Novi grad, te histarskih željeznodobnih žarnih nekropola - Kaštel iznad Dragonje i Pula. Dio svojih istraživanja objavio je u stručnim časopisima, a pisao je i za lokalne dnevne novine. No ono najvrijednije što je iza njega ostalo su brojni putni zapisi, koji tvore temelj za izradu arheološke karte Istre.

Literatura: Kristina Mihovilić, Panorama istaknutih istarskih arheologa, Franina i Jurina, 2003., 45 - 56.
U.