Muntić, Placa, (snimio Marko Levak), 2022.

Muntić

Muntȉć (tal. Monticchio), naselje 10 km sjeveroistočno od Pule (45°56′N; 13°57′E; 162 m nadmorske visine); 325 stanovnika (2021.); općina Ližnjan.

Nalazi se na uzvisini koja dominira jugoistočnom Puljštinom, između Valture i Loborike, podalje od današnjih glavnih putova.

Stanovnik je Muntȉćan, stanovnica Muntȉćka, a pridjev muntȉćki.

Stanovnici uglavnom rade u obližnjoj Puli, a bave se i turizmom kao dopunskom djelatnošću (kuće za odmor).

Područje je bilo nastanjeno u prapovijesti (Nezakcij i druge gradine u okolici) i u rimsko doba (obnovljeni Nezakcij kao rimski municipij, ladanjske rimske vile u Radekima i na Stanciji Wassermann/Valsamovoj stanciji). U srednjem vijeku područje i naselje zvali su se Rumijan (Rumianum) te se spominju u izvorima od X. st., kada je posjede u Rumijanu imao pulski samostan sv. Mihovila, zatim je bio dio feudalnoga posjeda koji je pripadao puljskom biskupu, a poslije akvilejskom patrijarhu.

Zbog kuge i ratova do XVI. st. je napušteno, kao i većina okolnih sela i zaselaka u južnoj Puljštini. Tijekom XVI. st. izbjeglice pred Osmanlijama iz Dalmacije u nekoliko su valova (1530., 1579., 1583., 1588.) naseljavane u mjesto, tada u vlasništvu Girolama Barbariga. Novo je naselje nazvano Muntić (do XVII. st. u vrelima se naziva „Muntić ili Rumijan“, Montecchio sive Rumian), a stari je naziv sačuvan u imenu lokve Runjanka.

Župna crkva sv. Jeronima (Jerolima), jednobrodna s preslicom na pročelju, izgrađena je na prijelazu iz XVI. u XVII. st. (glavni oltar posvećen je 1602.), vjerojatno na mjestu starije. U XIX. st. je temeljito obnovljena. Pripada joj zvono iz 1396., jedno od najstarijih u Istri, rad mletačkoga majstora Vendrama i sina mu Marka. Mlađe zvono iz 1497. posuđeno je iz župne crkve u Loborici. U unutrašnjosti crkve nalaze se kip Majke Božje i slika Antonija Samasse Majka Božja sa svecima iz 1827.

U Muntiću djeluju nogometni (NK Muntić, osnovan 1976.) i konjički klub (KK Muntić).

U naselju je vrlo jaka tradicija narodnih svirača i kantadura, među kojima se ističu Angelo Goldin, Mario Radešić (stariji), Vili Škuflić te Pere i Ive Škuflić Brico. U arhivi Radio Pule postoji bogat opus njihovih izvedbi koji je prikupio Renato Pernić.

Od 2019. u Muntiću djeluje Galerija Kapelan s privatnom etnografskom zbirkom.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Slučajna natuknica

Jadruhi