Albert iz Konstanza

Albert iz Konstanza (Alberto de Constancia), slikar (Konstanz na Bodenskom jezeru). Djelovao je u Istri u drugoj polovici 15. st. U grobljanskoj crkvi sv. Vida u Pazu sačuvane su zidne slike koje su izvorno bile naslikane na začelnom zidu dviju upisanih četvrtastih apsida presvođenih zašiljenim svodom. Ostaci fresaka pokazuju oblik svetišta dvoapsidalne crkve prije njezinog preuređenja. U sjevernoj apsidi naslikana je Bogorodica na prijestolju s Djetetom u krilu a uz nju su sv. Antun Opat i sv. Vid. Ispod prikaza Bogorodice, u četvrtastom izduljenom, uokvirenom polju, naslikan je natpis na glagoljici koji nam govori da je u vrijeme gospodara Jurja Pazara, feudalnog gospodara Paza, njegova kapelana Andrija iz Bužana u Lici i mjesnog župana Vitka (Vida), majstor Albert izradio sliku 1461. godine: LET G(OSPOD)N(I)H Č U M A (=1461.) I BI TA FIGURA PIS(ANA) VA VRIME G(OSPODIN)A JURIĚ PAZA[RA] I NEGOV[A KAP]ELANA ANDRIĚ IZ BUŽAN [TO DELA] MOISTAR' ALB(E)RT M(ISECA) O[K]TOMBRA I V TO [V]R[I]ME BEŠE ŽUP(A)N VI[T]KO. U drugoj, južnoj apsidi majstor Albert naslikao je Sveto Trojstvo (Prijestolje milosti): Bog Otac sjedi na prijestolju i ispred sebe drži križ s raspetim Kristom nad kojim lebdi golubica Duha Svetoga. Na bočnim zidovima apsida bili su naslikani sveci od kojih se sada vide samo donji dijelovi njihove odjeće.

Drugi potpis majstora Alberta nalazi se u župnoj crkvi sv. Jurja (nekada posvećenoj sv. Mariji) u Plominu. Radi se o velikoj oltarnoj slici, na zidu naslikanom "oltarnom retablu" u obliku poliptiha, postavljenoj nasuprot nekadašnjem ulazu u crkvu. U sredini je veliki prikaz Bogorodice s Djetetom a sa strane su parovi svetaca: u gornjem su registru sv. Ivan Krstitelj i sv. Ivan Evanđelist, u donjem sv. Kuzma i Damjan. Likovi su postavljeni u kićene arkade a pojedine dijelove uokviruju raznolike bordure. Na bočnim stranama naslikan je natpis koji spominje slikara i vrijeme gradnje. S desne je strane natpis na hrvatskom pisan glagoljicom, a lijevo je isti sadržaj napisan na latinskom: TO PISA MESTAR ALBERTO NA ČAST SVETE MARIIE SA (tj. ZA) SVOIE GREHI LET GOSPO(D)NI(H) Č U N D (=1475). HOC INPINXIT MEISTER ALBERTO DE COSTANCIA IN ONOREM SANCTE MARIE P(ROP)TER PECATA MEA A(N)O DOMINI. M.CCCCLXXV. Na aureolama svetih liječnika napisana su glagoljicom njihova imena: SVETI KUZMAN i S. DAMIJAN. Formulacija u natpisu upućuje da je vjerojatno slikar osobno donirao sliku kao zavjet. Iz toga proizlazi pretpostavka da je u to doba bio stanovnik Plomina.

Karakteristični slikarski rukopis majstora Alberta Branko Fučić je prepoznao i na drugim mjestima: na ostacima još potpuno neočišćenih fresaka u crkvi sv. Kvirina na jesenovičkom groblju, u župnoj crkvi u Brseču te malim fragmentima u crkvi Svetog Trojstva u Lovranu. Još su tri crkve s Albertovim slikarijama u Istri: u Sv. Duhu u Balama naslikao je na zidovima i svodu opsežan ciklus sa scenama iz Kristova života, iznad oltara Sveto Trojstvo i svece, a na začelnom je zidu Posljednji sud s rajem i paklom. Isti način crtanja i slikanja prepoznaje se na freski sačuvanoj na sjevernom zidu grobljanske crkve sv. Mihovila u Pićnu. Vjerojatno će najveći ciklus fresaka majstora Alberta biti onaj u crkvi sv. Antuna na groblju u Balama kada se njeni zidovi potpuno očiste od vapnenog bjelila ispod kojeg se naziru crvenom bojom skicozno, slobodnom rukom naslikani likovi sv. Antuna i malenih karikaturalnih likova grešnika koji se kuhaju u kotlu paklenom.

LIT.: B. Fučić, Istarske freske, Zagreb, 1963; B. Fučić, Glagoljski natpisi, Zagreb, 1982; S. Greblo, Freska Majstora Alberta (1475.) u Plominu, 39, 1996; B. Fučić, Majstor Albert iz Konstanza, Zagreb-Brseč, 2000; R. Ratkovčić, Zidne slike u crkvi sv. Duha u Balama, Peristil, 47, 2004; Ž. Bistrović, Šareni trag istarskih fresaka, 2011.
Ivan Matejčić
Posljednja promjena: 15. 11. 2018.