Limski zaljev, Limski kanal

Limski zaljev, potopljena krška dolina na zap. obali Istre, između Rovinja i Poreča. Dužina zaljeva od obalnog ruba zap. Istre do najudaljenijega dijela morem ispunjene doline iznosi 12,8km, a sa suhim dijelom Limske drage u nastavku ukupna dužina iznosi oko 35km. Na samom ulazu širina mu iznosi 600m, u sr. dijelu oko 400m, a pri kraju oko 200m. Od 1964. zakonom je zaštićen geomorfološko-hidrogeološki lokalitet u kategoriji značajnih krajolika; od 1980. specijalni rezervat u moru.

Na kraju zaljeva zbog podzemnog pritjecanja slatke vode u obliku vrulja, bočata voda ima visoku koncentraciju kisika i smanjen salinitet. Uz ta specifična hidrografska obilježja njegova je važnost i u visokoj bioprodukciji (plankton, školjke, ribe), što stvara drukčiji ekosustav od onoga u otvorenome moru. Stoga se u unutarnjem dijelu zaljeva uzgajaju dagnje, kamenice, a postoji mogućnost i uzgoja riba u kavezima. Obale su mu na sjev. strani prekrivene zimzelenom vegetacijom, a na južnoj listopadnom. Zbog svoje prirodne posebnosti i gastronomske ponude privlači mnogobrojne turiste (osobito ljubitelje slobodnoga penjanja). Izgradnjom vijadukta nad krajnjim dijelom zaljeva kao dijela Istarskog ipsilona smanjuje se broj posjeta, jer se stara cesta koja je silazila prema kraju zaljeva rjeđe koristi. Za zaljev se često koriste pogrešni nazivi fjord i kanal, koji ne odgovaraju stvarnom nastanku zaljeva koji je nastao nakon posljednje oledbe, kada se podigla morska razina i potopila dolinu Pazinčice, koja je poslije postala ponornicom. Na ulazu u zaljev visina je obale na sjevernoj strani 26m, na južnoj 67m, dok je u središnjem dijelu na objema stranama visina kota obala oko 95m. Pri samom kraju kote su 177m na sjevernoj strani i 230m na južnoj (kota postojeće crkvice sv. Martina). Na vertikalama sjeverne obale vidljiva su četiri tamna otvora ovećih polupećina i pećina, dok se ispod Sv. Martina, u dijelu obraslom makijom, nalazi otvor Romualdove pećine, očišćene i otvorene za javnost. Danas je L. z. prirodna granica između grada Rovinja na jugu te općina Vrsar i Sveti Lovreč na sjeveru.

S. Božičević