Sovinjak

Sovinjak, naselje 8 km jugozapadno od Buzeta (45°23′N; 13°55′E; 280m nadm. vis.); 27 st. (2001), grad Buzet.

Smješten je u brdima iznad srednjega toka Mirne, a gravitiraju mu okolni zaseoci Bračani, Brnozi, Jermaciji, Majeri te naselja Pročana, Sirotići, Sovinjsko Polje, Sovinjsko Brdo i dr. Stanovnici se bave gotovo isključivo poljodjelstvom (vinogradarstvo, pčelarstvo). Vlasnici feud. kaštela, koji se spominje 1195., bili su vazali akvilejskih patrijarha, a zatim je posjed postao dijelom Pazinske knežije. Uz kaštel (na položaju današnjega groblja, toponim Kaštel) razvilo se seosko naselje, koje je u XV. st., kad je kaštel prestao postojati, opasano bedemima. U posjed Venecije prešao je 1508., kad je bio jedno od glavnih sela rašporskoga kapetanata. U XVI. i XVII. st. djelomično su ga naselili hrv. prebjezi s područja pod osmanskom vlašću. Važnu obrambenu ulogu imao je za vrijeme Uskočkoga rata. Urbanistička shema sastoji se od blokova i nizova kuća smještenih uz uzdužnu komunikaciju koja se na sredini proširuje u trg s crkvom. Župna crkva sv. Jurja izgrađena je 1927. na mjestu starije iz 1556. Ima renesansni zvonik, građen 1557. po akvilejskom modelu (glagoljski natpis uništen je 1921). Kasnogotička kapela sv. Roka (poč. XVI. st.), šiljasto-bačvastoga svoda, ukrašena je zidnim slikama koje je 1571. izradio Domenicus Utinensis (Dominik iz Udina). Od svjetovne arhitekture vrsnoćom se ističu žitnica iz 1647., s kamenim reljefom raspela na pročelju, te nekoliko očuvanih baroknih i klasicističkih stambenih kuća i palača. U Sovinjskom Polju crkvica je sv. Stjepana, a u Sovinjskom Brdu sv. Jelene. Obje se spominju 1580.

LIT.: M. Bertoša, Mletačka Istra u XVI. i XVII. st., I–II, Pula 1986; K. Horvat-Levaj, Gradovi-utvrde sjeveroistočne Istre. Građevni razvoj i problemi revitalizacije, Buzetski zbornik, 1988, 12; B. Fučić, Freske u Sovinjaku, ibid., 1989, 13.

R. Matijašić