Gortan, Vladimir

Gortan, Vladimir, antifašist (Beram, 7.VI.1904 – Pula, 17.X.1929). Po zanimanju poljodjelac, 1928. postao je članom tajne antifašističke organizacije osnovane u Trstu (Borba, odn. TIGR), koje je cilj bio rušenje fašizma i oslobađanje Istre i Slovenskog primorja svim sredstvima.

Šesteročlana skupina (gortanovci) odlučila je poduzeti akciju na dan tal. parlamentarnih izbora, 24.III.1929. Pucajući pred povorku seljaka koji su išli na glasovanje, skupina je ubila jednoga seljaka kraj Kamuž brijega. Pri pokušaju bijega u Jugoslaviju 28.IV. G. je uhićen i odveden u Rim, gdje je pod mukama priznao sudjelovanje u akciji. Iako on nije pucao u povorku kraj Kamuž brijega, sud ga je proglasio predvodnikom skupine (»capobanda«) i osudio na smrt strijeljanjem. Strijeljan je na obali morske uvale u juž. dijelu Pule (Gortanova uvala). Posmrtni su ostatci 1953. preneseni u monumentalnu grobnicu podno Berma. Postao je simbolom otpora Istrana fašizmu, pa su partiz. brigade 1943–45. nosile njegovo ime.

 

LIT.: E. Apih, Italia, fascismo e antifascismo nella Venezia Giulia 1918–1943, Bari 1966; B. Janjatović, Suđenje Gortanu i drugovima, Dometi, 1973, 5–6.

H. Buršić