Crkva sv. Marije Magdalene u Kostelu, (fotografija vlasništvo Glasa Istre, snimila Gordana Čalić Šverko), 2020.

Crkva sv. Marije Magdalene u Kostelu

Romanička crkvica sv. Marije Magdalene nalazi se u kaštelu Kostel (Pietrapelosa), čineći dio njegova vanjskoga sjeveroistočnog bedema.

Vjerojatno je služila kao dvorska kapela. Datacija crkve obuhvaća širi vremenski raspon između XI. i početka XIII. st. S obzirom na odnos prema okolnim elementima kaštela, najvjerojatnije je izgrađena u prvoj polovici XIII. st.

U tlocrtu je nepravilna četverokutna perimetra. Dužina crkve iznosi 7,78 - 8,46 metara, širina 6,04 - 5,7 metara. Bačvasto nadsvođena apsida četvrtastog tlocrta umetnuta je u masivni začelni zidani blok. Crkva je izvorno imala krovni pokrov od škrila, dok je strop glavnog broda bio najvjerojatnije ravan i izrađen od drvene građe. Apsidalni blok sezao je do visine veznih stropnih greda pa je krovna konstrukcija sezala preko apside do začelnog zida crkve. Crkva je građena od kamena lomljenca nejednake veličine poslagane u polupravilne i nepravilne slojeve povezane žbukom. Iznad glavnog, a ujedno i jedinog ulaza u crkvu, podignuta je preslica s oknom za jedno zvono. Začelni i južni zid crkve građeni su na nejednakim klesancima većih dimenzija. Radijalno položeni klesanci uokviruju lučni otvor vrata, preslicu i trijumfalni luk.

Polutamni ugođaj vladao je u crkvi zahvaljujući činjenici da crkva ima svega nekoliko prozorčića-puškarnica. Dva otvora nalaze se na sjevernom zidu s pogledom na dolinu Bračane i jedan na apsidalnom zidu okrenut prema istoku s pogledom prema Ćićariji. Pod crkve spušten je u odnosu na kameni prag, a popločen je kamenim pločama. Nema tragova crkvenog namještaja izuzev po jedne četvrtaste niše lijevo i desno od apside. Crkva je bila ožbukana i ukrašena freskama čiji su fragmenti pronađeni i restaurirani u Arheološkom muzeju Istre. Namazi boje na pronađenim ulomcima su tanki, a prevladavaju oker, ružičasta, zelena, crvena, crvenkastosmeđa, smeđa te iznimno siva i crna. Freske pripadaju zlatnom dobu istarskog freskoslikarstva, a datiraju se u drugu polovicu XV. st. Pronađeni su i brojni ulomci fresaka koji sadrže glagoljske i latinske grafite i gravure.

Zrenjski župnik služio je misu u crkvi do lipnja 1793., a od tada je crkva napuštena. Arheološka istraživanja započeta su 1995., a obnova crkve trajala je od 1999. do 2003..

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Kristina Mihovilić, „Arheološko istraživanje crkve Sv. Marije Magdalene u Petrapilosi“, Buzetski zbornik, 26, 2000., 20-33; Ondina Krnjak, Kostel Petrapilosa: o tragovima fresaka iz crkvice Sv. Marije Magdalene / Castello di Pietrapelosa: tracce d'affreschi dalla chiesa di S. Maria Maddalena, katalog izložbe, Pula – Buzet 2003.

Slučajna natuknica

Freske u Peroju