Agripin zemljovid (lat. Orbis pictus: naslikani svijet), prikaz svijeta što ga je 20-ih godina pr. Kr. zamislio i dao izraditi rimski vojskovođa i državnik Marko Vipsanije Agripa (Marcus Vipsanius Agrippa), suvladar Augustov (Dalmacija, Ilirik, oko 63. pr. Kr. – Rim, 12. pr. Kr.), po kojemu je u stručnoj literaturi zemljovid i nazvan.

Načinjen je na temelju Agripinih zemljopisnih bilježaka s njegovih vojnih pohoda i državničkih poslova diljem Carstva (Commentarii), premjera Carstva obavljenog u njegovoj organizaciji te vjerojatno također starijih grčkih i rimskih karata i zapisa. Dovršen je u godini Agripine smrti, izrađen u bronci ili kamenu te izložen u tzv. Oktavijinu trijemu na Marsovu polju u Rimu kao simbol Augustove vlasti i nadzora na tako golemu prostoru. Prikazivao je tada znani prostor od Britanije do Bliskog istoka.

Istru su, pretpostavlja se, u Agripino doba izdvojili iz Ilirika i priključili provinciji Italiji (Deseta regija), kojoj je granica pomaknuta na rijeku Rašu (Plinije). Zemljovid nije očuvan, ali je na temelju njegovih kopija i dorada iz prvih stoljeća načinjena cestovna karta, a na temelju njezinih prijepisa, prerada i redakcija rađeni su za zemljopisne prikaze istarskog prostora važni Antoninski opis putova, Ravenjaninov Opis svijeta, Peutingerov zemljovid i dr.