Accurti, Josip (Giuseppe), prirodoslovac (Senj, 11.VIII.1824. – Sv. Ivan/Vrdela [San Giovanni di Guardiella] kraj Trsta, 11.IX.1907.).

Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a srednju u Karlovcu i Veneciji. Bio je sklon egzaktnim znanostima, ali i nadaren za glazbu (svirao je tri instrumenta) i umjetnost uopće, pa je za boravka u Veneciji pohađao Umjetničku akademiju sa željom da se posveti slikarstvu. Na očev poziv vratio se iz Venecije uoči burne 1848., da bi po želji majke stupio u senjsku bogosloviju i postao svećenik. U Beču je, nakon teoloških studija, završio tečaj iz prirodnih znanosti.

U školskoj godini 1849./50. predavao je crtanje i kaligrafiju kao pomoćni učitelj gimnazije u Senju (K. k. Militärgrenz-Obergymnasium zu Zengg), a u sljedećoj je u istoj gimnaziji imenovan suplentom te predaje matematiku i prirodne znanosti. Početkom prvog polugodišta školske godine 1852./53. (18.XI.1852.) napušta Senj i dolazi u Rijeku, gdje kao suplent u višim razredima gimnazije (Cesarsko-kraljevska gimnazia rěčka) predaje matematiku i fiziku. U programu gimnazije za 1853. objavio je prilog „Der Zeichnungsunterricht an Gymnasium“.

Profesorom gimnazije u Kopru postao je 1856., a od 1865. živi u Trstu, gdje na državnoj gimnaziji predaje prirodne znanosti do 1876., a zatim prelazi na Trgovačku akademiju na kojoj ostaje sve do umirovljenja 1886.

U Kopru se počeo intenzivno baviti istraživanjem algi. Iako samouk, postigao je zapažen uspjeh, a člankom „Cenno sulle Alghe di Capodistria“, koji je objavio u godišnjaku koparske gimnazije 1858. (ponovno objavljen u La Nuova notarisia, 1925.), došao je u vezu s poznatim prirodoslovcima onoga doba (Paul Friedrich August Ascherson, Josef Roman Lorenz, József Pantocsek i dr.). Odlaskom u Trst prekinuo je tu djelatnost pa je spomenuti članak ostao jedino njegovo originalno djelo s toga područja.

Bavio se i prevođenjem znanstvenih tekstova te je s bratom Dragutinom za gimnazijsku uporabu preveo na hrvatski Naravopis živinskog carstva Vjekoslava Pokornog (Beč 1856., izvorno: Alois Pokorny, Naturgeschichte des Pflanzenreichs), a sam na talijanski Anatomische Wandtafeln für den Anschauungsunterricht (1871.) Johanna (Hannsa) Kundrata.

Tijekom svoga rada, poglavito u Trstu, istaknuo se izradom mikroskopskih preparata i različnih crteža biljnog i životinjskog materijala iz nekoliko mora. Cjelokupna njegova herbarska zbirka s algama iz okolice Kopra te zbirka 3908 mikroskopskih preparata i 694 crteža pohranjena je u Prirodoslovnom muzeju (Museo civico di storia naturale) u Trstu.

Godine 1855. bio je izabran u upravni odbor podružnice Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva (Hèrvatsko-slavonsko gospodarsko družtvo) u Rijeci, a bio je i član prirodoslovnih društava K. k. Zoologisch-botanische Gesellschaft u Beču i „Isis“ Gesellschaft für Naturkunde u Dresdenu.