Veruda
Verȗda, ime zaljeva smještena 6 km jugozapadno od središta Pule, otočića na ulazu u zaljev i južne pulske gradske četvrti.
Poluotok južno od te gradske četvrti (1990-ih u području prema zaljevu nastaju i četvrti Nova Veruda i Veruda Porat), koji sa zapadne strane zatvara zaljev Verudu, zove se Verudela (Verudȅla, tal. Verudella).
Na istočnoj obali zaljeva koji je plitak (unutrašnji je dio do 10 m dubine) i jako uvučen u kopno, velika je Tehnomontova turistička luka Marina Veruda. Dužine 1.500 m, ima 18 molova i 630 vezova za brodove do 40 m duljine. Zaštićena je od svih vjetrova i valova, samo je vanjski mol izložen južnom i jugozapadnom vjetru.
U uvali Valsabjon (Pješčana uvala) nastalo je u doba Jugoslavije naselje Pješčana Uvala (Valsabjon, tal. Valsabbion), danas u općini Medulin.
Na zapadnoj obali nalaze se dvije sportske lučice Bunarina i Delfin, popularna okupljališta Puljana, te stara restauracija s lučicom Ribarska koliba (Fišerkite, njem. Fischerhütte, tal. Fiscerchite, službeno Capanna del pescatore), izgrađena krajem XIX. st. Na ulazu u zaljev nalazi se otočić Veruda (među Puljanima poznatiji kao Fratarski otok, tal. Scoglio dei Frati) s najvišom kotom 20 m nadmorske visine, popularno ljetno izletište i kupalište Puljana. Turističko naselje Punta Verudela nedaleko od rta (sa svjetionikom) zatvara poluotok, na kojem su najveći pulski hoteli tvrtke Arena Hospitality Group, nekadašnjega Arenaturista (Histria, Brioni, Park) i turistički apartmani (Verudela, Zlatne stijene).
Cijelo područje bilo je naseljeno već u prapovijesti (neolitičko naselje na rtu Verudeli i oko zaljeva Verude, brončanodobno naselje na otočiću Verudi), a i u antici i srednjem vijeku. U srednjovjekovnim se pisanim vrelima spominje 1360., 1387. i 1455. Na vrhu otočića oko postojeće crkve Blažene Djevice Marije osnovan je 1624. samostan franjevaca opservanata, s vodospremom i grobljem (napušten je u XVIII. st., danas su vidljivi ostatci). Nestručno adaptirana u svjetovne svrhe krajem XX. st., crkva s renesansnim portalom izvorno je gotička građevina, podignuta vjerojatno na mjestu prijašnje ruševne crkve. Već su Mlečani na otoku izgradili utvrdu koja je štitila ulaz u zaljev koji je do XIX. st. služio kao važno alternativno sidrište. U XIX. i XX. st. područje zaljeva i otočića bilo je uključeno u austrougarski obrambeni sustav.
Verudu u svojim Memoarima spominje i znameniti pustolov Giacomo Casanova kao pulsku luku u kojoj je 1743. prenoćio njegov jedrenjak i odakle je otpješačio do grada i "proveo (sam) dva sata u razgledavanju rimskih starina, jer je taj grad bio nekad jedno od središta carstva, no od sve nekadanje veličine vidio (sam) samo jednu ruševnu arenu".
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.