Krnica, panorama

Krnica

Krnȉca (tal. Carnizza [d'Arsa]), naselje 9 km sjeveroistočno od općinskoga središta Marčane (44°58′N; 14°2′E; 195 m nadmorske visine); 275 stanovnika (2021.).

Nalazi se na visoravni iznad Krničkog porta, na županijskoj cesti ŠišanKavranRakalj, odnosno na odvojku županijske prometnice za Prodol, koji je na državnoj cesti PulaBarban (D 21).

Stanovnik je Krnȉčar, stanovnica Krnȉčarka, a pridjev krnȉčki.

Stanovnici se bave poljodjelstvom (vinova loza, žitarice, povrće), ribarstvom i tercijarnim djelatnostima.

Arheološki nalazi svjedoče o nastanjenosti u prapovijesno i rimsko doba, a u povijesnim se izvorima spominje u XIII. st. Nakon toga selo je zbog ratova i kuge bilo napušteno, a ponovno je naseljeno 1520. izbjeglicama pred Osmanlijama iz Dalmacije, pod vodstvom svećenika Ivana Buršića. Nakon ponovne epidemije potkraj XVI. st. došla je nova skupina izbjeglica. Selo je civilno i crkveno pripadalo mutvoranskom kaštelu, odnosno župi, a u Krničkom portu imalo je izlaz na more. U prvoj polovici XX. st. Krnica je postala jednim od važnijih naselja vodnjanske općine, jer je imala dobru luku za izvoz i uvoz robe.

Župna crkva sv. Roka izgrađena je 1631., a dograđena 1774. u rustičnom baroknom slogu. U crkvi su dvije oltarne pale Venerija Trevisana. U Krnici su još dvije male crkve, sv. Josipa (s još jednom slikom V. Trevisana) i sv. Valentina.

U Krnici je rođen povjesničar i publicist Herman Buršić.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Vezani članci

Marzana

Slučajna natuknica

Promontore