Vitezić, Dinko

Vitezić, Dinko, pravnik, političar, narodni preporoditelj (Vrbnik na Krku, 24.VII.1822. – Krk, 25.XII.1904.). Gimnaziju je završio u Zadru, pravo studirao u Beču potom u Padovi, gdje je doktorirao.

Godine 1848.–84. bio je službenik financijske prokurature u Zadru, a nakon što je zbog političkih istupa prijevremeno umirovljen (u statusu nadsavjetnika i prokuratora za Dalmaciju), otvorio je odvjetničku pisarnicu u Krku. S Jurjom Dobrilom bio je vođom prvoga naraštaja hrvatskih političara, nar. preporoditelja Istre i kvarnerskih otoka, odgojenih na predaji Iliraca. Bio je pristaša J. J. Strossmayera, s kojim se i dopisivao. Uspostavio je veze s Vatroslavom Jagićem, Tadijom Smičiklasom i drugim hrvatskim kulturnim radnicima.

U Zadru se uključio u politički krug narodnjačkih prvaka M. Pavlinovića i M. Klaića, bio je članom hrvatske čitaonice, sudjelovao je u osnutku Matice dalmatinske te u pokretanju i uredništvu glasila narornog pokreta Narodni list (Il Nazionale). Na prvim je neposrednim parlamentarnim izborima u austrijskom dijelu Monarhije (Cislajtanija) 1873., izabran u Carevinsko vijeće kao predstavnik vanjskih, seoskih općina istočnog djela Istre (Liburnija, Pazinština, Kastavština) i kvarnerskih otoka pobijedivši talijanskog predstavnika, a potom i na izborima 1879. i 1885., a 1891. odrekao se kandidature u prilog Vjekoslava Spinčića. Dugo razdoblje bio je jedinim zastupnikom istarskih Hrvata u bečkom Parlamentu, u kojem se zauzimao za povezivanje južnoslavenskih zastupnika. Nakon Dobriline smrti počeo je oštrije istupati, zasigurno i pod utjecajem mlađeg naraštaja istarskih političara, među kojima je bio i njegov nećak Dinko Trinajstić. U nastupima, interpelacijama u parlamentu, zahtijevao je rješavanje gospodarskih i prosvjetnih problema, te poglavito narodnih prava Hrvata i Slovenaca u Istri, govorio o problemu hrvatskog i slovenskog jezika u javnoj uporabi u Istri, o pitanju hrvatskih pučkih škola i o potrebi hrvatske gimnazije i obrtničkih škola u Istri, o teškom gospodarskom položaju seljaštva, o poreznoj politici, pomorskoj problematici, brodarstvu, o sporazumima o trgovini i plovidbi s talijanskom državom, o kopnenom i morskom prometu. Zauzimao se za promicanje ribarstva u Istri i na sjevernom Jadranu, te je podupro utemeljenje Austrijskoga društva za ribolov i uzgoj riba u Trstu (1888.), važne gospodarske ustanove kojoj je od 1890. bio članom uprave i službenim predstavnikom u Krku. Bio je jedan od osnivača i dugogodišnji predsjednik Gospodarske zadruge za sudbeni kotar krčki (utemeljena 1886. u Krku), suutemeljitelj i počasni član prve hrvatske čitaonice (čitalnice) u Istri (ustanovljena 1866. u Kastvu), prvi predsjednik Bratovšćine hrvatskih ljudi u Istri (utemeljena 1874. u Kastvu) koja je podupirala siromašne istarske učenike, suutemeljitelj i prvi predsjednik Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru, te 1902. član utemeljitelj Staroslavenske akademije u Krku. Svoja je politička stajališta i zastupnički rad prikazao u Poslanicama, I. i II (Trst 1885. i 1891), a više je govora što ih je održao u Carevinskom vijeću objavio u Našoj slozi.

LIT.: F. Barbalić, Narodna borba u Istri od 1870. do 1915. godine, Zagreb 1952; P. Strčić, Dinko Vitezić i ribarstvo uz istočnu obalu Jadrana u drugoj polovini XIX.st., Jadranski zbornik, 1966, 6; B. Milanović, Hrvatski narodni preporod u Istri, I–II, Pazin 1967–73; P. Strčić, Četiri krčka advokata u političkom životu Istre i Kvarnerskih otoka, Odvjetnik, 1968, 9; isti, Dopisivanje Dinko Vitezić – Josip Juraj Strossmayer (1874–1904), VHARP, 1969, 14; I. Ravlić (gl. urednik)Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri (zbornik), Zagreb 1969; P. Strčić, Gospodarska problematika u prvoj Vitezićevoj Poslanici, Pazinski memorijal, 1972, 3; M. Bolonić, Dr. Dinko Vitezić (1822–1904), Istarska Danica, 1974; P. Strčić, O pravaštvu u Istri i na Kvarnerskim otocima krajem 60-ih i početkom 70-ih godina XIX.stoljeća, Historijski zbornik, 1976–77, 29–30.

Željko Klaić, Istarska enciklopedija

Posljednja promjena: 1. 2. 2005., IE.