Zbor svećenika sv. Pavla za Istru

Zbor svećenika sv. Pavla za Istru, staleško društvo istarskih svećenika utemeljeno 31. VII. 1945., sa sjedištem u Pazinu.

Pravila mu je nakon početnog odbijanja prihvatio nadležni biskup Antonio Santin (no porečko-puljski biskup R. Radossi svećenicima svoje biskupije zabranio je učlanjenje), a Oblasni NO za Istru odobrio osnutak 26. II. 1946. Prva mu je zadaća bila rad na pripojenju Istre matici zemlji, čime se uključio u rješavanje nac. pitanja u Europi nakon II. svj. rata, zatim ponovno otvaranje pazinskoga sjemeništa, pokretanje vjerskoga tiska za Istru i dr. Već na prvom sastanku prihvatio je rezoluciju o priključenju Istre Hrvatskoj, koju je potpisalo 48 istarskih svećenika. Potom je Savezničkoj komisiji za razgraničenje između Italije i Jugoslavije, koju je sastavila Mirovna konferencija u Parizu i poslala u Istru (1946), uručio preko Oblasnog NO-a spomenicu s 55 potpisa istar. svećenika sa zahtjevom da se Istra priključi matici zemlji. Zatim je franc., engl., amer. i rus. zastupniku mirovnoga povjerenstva izručio statistiku istar. župa (koju je priredio B. Milanović) s dokazima da u Istri ima 75% hrv. i slov. župa, 12% tal. i 13% mješovitih, te shematizam Tršćanske biskupije, kojoj je pripadao dio Istre. Član Zbora B. Milanović bio je u izaslanstvu iz Julijske Venecije (Istre i Trsta) koje je boravilo u Parizu i Bruxellesu od svibnja do srpnja 1946. radi informiranja eur. javnosti o pitanju Istre te je davao izjave za tisak, razgovarao s uglednim intelektualcima, književnicima i crkv. dostojanstvenicima, s mnogim političarima, novinarima, urednicima franc. i belg. listova (Le Monde, L’Ordre, Temps Présent, L’Aube, Libération, Paris-Soir, Quotidien i dr.). U međuvremenu je Oblasni NO za Istru izručio odboru Zbora pazinsku zgradu Đačkoga doma (koju su faš. vlasti bile dekretom prisvojile), te je sjemenište svečano otvoreno 11. XII. 1945. Preko Oblasnog NO-a svećenici su dobivali i privremenu malu mjesečnu plaću. Milanović je od Josipa Broza dobio i materijalnu pomoć za obnovu zgrade i dr., a od hrv. vlade dopuštenje da pokrene vjersko glasilo, te je prvi br. dvotjednika Gore srca izišao 1. IV. 1946. u Trstu (urednik B. Milanović). Uskoro je list izlazio u Rijeci i povećao nakladu. No, polit. se ozračje u tadanjoj Jugoslaviji promijenilo, počeli su progoni vjernika i svećenika, ubijen je M. Bulešić, drugi su uhićeni, neki su pobjegli u Trst, a 28. VIII. 1947. vojna je uprava u Opatiji raspustila Zbor i njegov imutak prepustila Oblasnom NO-u. Milanović je nakon jedne zapljene lista i drugih smetnji oko tiska prenio njegovo uredništvo 1.X. 1947. u Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu.

LIT.: B. Milanović, Moje uspomene, Pazin 1976; isti, Hrvatski narodni preporod u Istri, Pazin 1991.

Đ. Križman-Zorić