Oprtalj

Oprtalj (tal. Portole), naselje kraj Motovuna, sjedište istoimene općine (45°23′N; 13°50′E; 378m nadm. vis.); 118st. (2001). Nalazi se na maloj uzvisini na rubu zaravni iznad doline Mirne, a cestama je povezan s Livadama i Motovunom na jugu te s Bujama na zapadu. Središte je širega krškoga brežuljkastog prostora Gornje Bujštine.

Stanovnici se bave gotovo isključivo tradicijskom zemljoradnjom na obradivim površinama terasastih padina, a dio je zaposlen u tercijarnom sektoru u naselju i bližoj okolici. Nakon II.svj. rata O. je bio gotovo napušten. Naselje ima izrazit gradinski karakter, a područje je bilo naseljeno i u rim. doba (nalaz nekoliko ant. natpisa). U pisanim vrelima spominje se prvi put 1102. kao Castrum Portulense, kad dolazi pod vlast akvilejskoga patrijarha. Mlečani su ga zauzeli 1420. i otada je do 1797. bio dio obrambenoga sustava mlet. granice u Istri. U XVI–XVII.st. naseljeno je hrv. stanovništvo iz Dalmacije koje je bježalo pred Osmanlijama. Ostatci utvrda iz mlet. doba samo su manjim dijelom očuvani, ali stoje gradska vrata iz XVIII.st., kroz koja se ulazi u grad. Na vrhu brežuljka župna je crkva sv. Jurja, kasnogot. trobrodna građevina s poligonalnom apsidom, graditelja Majstora iz Kranja (1526). Bogata je baroknim kipovima i slikama iz XVII–XVIII.st. (radionice ili utjecaji V. i B. Carpaccia, oltarna slika B. D’Anne, kipovi na gl. oltaru koji se pripisuju G. Bonazzi, stare orgulje G. Callida, danas zamijenjene novima). Pokraj crkve bila je općinska palača, srušena u II.svj. ratu. U romaničkoj crkvi sv. Jelene očuvane su zidne slike Klerigina iz Kopra (XV–XVI.st.), u crkvi sv. Leonarda zidne su slike anonimnog majstora prve pol. XV.st., u crkvi sv. Roka one majstora Antuna s Padove. Najvrjednija je crkva sv. Marije, u kojoj je ciklus četvorice slikara druge pol. XV.st.: Klerigina III., anonimnoga kasnogotičkoga majstora, tzv. Šarenoga majstora te još jednoga anonimnoga majstora.

R. Matijašić

http://www.oprtalj.hr/