Nova Vas (izvorni ekonim Nȍv- Vȃs, tal. Villanova), naselje 4 km sjeveroistočno od Poreča (45°9′N;13°46′E; 136 m nadmorske visine); 589 stanovnika (2011.), administrativno u sastavu grada Poreča.

Smješteno je na županijskoj cesti Poreč – Višnjan, na raskrižju s cestom za Tar i Kosinožiće.

Stanovnik je Novȃšan, stanovnica Novȃšanka, a pridjev novȃšanski. Većina radnoaktivnog stanovništva radi u Poreču i obližnjim turistitičkim mjestima, a manji broj se bavi tradicijskim poljodjelstvom (vinova loza, masline, žitarice) i vinarstvom te raznim obrtima.

Područje je bilo nastanjeno u prapovijesti (gradine) i antičko doba (pripadalo je parentinskom ageru), ali selo je nastalo 1535., kad je mletačka vlast naselila izbjeglice pred Osmanlijama iz Dalmacije, vjerojatno na mjestu starijega naselja. Broj stanovnika u više se navrata sljedećih desetljeća povećavao doseljavanjem novih izbjeglica, što je dugo izazivalo napetosti, osobito u zemljišnim vlasničkim odnosima s vlastima i stanovnicima okolnih naselja.

Župna crkva sv. Roka izgrađena je 1853. na mjestu starije iz XVI. st., posvećene sv. Antunu opatu. Na groblju je crkva sv. Jeronima iz XVI. st.

Nova Vas sjedište je mjesnog odbora u kojems u su uz nju Antonci, Blagdanići, Brčići, Cancini, Dekovići, Kosinožići, Kukci, Mihatovići, Stranići kod Nove Vasi i Vežnaveri/Vržnaveri. U sastavu novašanske župe, posvećene sv. Roku, čiji se spomen dan obilježava 16. kolovoza, uz spomenuta naselja su i Barbići, Bašarinka, Gedići, Stancija Vodopija i Rošini.

U blizini Nove Vasi je geomorfološki spomenik prirode jama Baredine.

Slike