Tar, panorama, (preuzeto s https://www.tar-vabriga.com/hr/mjesto/posjetite/230)

Tar

Tȃr (tal. Torre), naselje 8 km sjeveroistočno od Poreča (45°18′N; 13°38′E; 109 m nadmorske visine); 1.144 stanovnika (2021.); sjedište općine Tar-Vabriga – Torre-Abrega.

Smješten je na uzvisini gradinskoga karaktera, iznad mora (Tarska vala), kraj županijske ceste Poreč – Novigrad.

Stanovnik je Tarčȃn (i Torežȃn), stanovnica Taȃnka (i Torežȃnka), a pridjev tȃrski (i torežȃnski).

Stanovnici se bave poljodjelstvom (vinova loza, masline, žitarice), stočarstvom (goveda, svinje), ribarstvom (Tarska vala), ali rade i u turizmu, s obzirom na blizinu hotela, apartmana i kampova u velikom turističkom naselju Lanterna. Razvijen je i privatni smještaj u apartmanima i kućama za odmor te lokalno ugostiteljstvo.

U prapovijesti ilirska gradina, u rimsko doba područje je bilo naseljeno. Prvi se put spominje 983. u darovnici cara Otona II. porečkom biskupu kao Turris, jer se radilo o obrambenoj kuli kao središtu feuda. Nalazio se na položaju koji se i danas naziva Stari Tar (tal. Torre Vecchia), a od XII.st. spominje se Novi Tar (tal. Torre Nuova ili Villa), tj. današnje naselje. Stari Tar napušten je u XIV. st., vjerojatno zbog malarije i kuge, a Novi Tar nastavio je živjeti kao Tar.

Do 1508. pripadao je Pazinskoj knežiji, a otada Mletačkoj Republici kao dio novigradske općine. Nakon ratnih zbivanja i epidemija koje su ga demografski opustošile, 1576. naseljavaju se prvi doseljenici (nekoliko obitelji iz Biograda). Taj se proces dogodio u sklopu organizirane kolonizacije koju je Mletačka Republika provodila s izbjeglicama iz područja pod njezinom vlašću koja su bila zahvaćena ratom s Osmanlijama. Doseljenicima je dodjeljivana neobrađena zemlja u okolici, što je dovodilo do širenja naselja. Svojim dolaskom doseljenici (u dokumentima često navedeni kao Morlaki) su utjecali na promjenu u strukturi poljodjelstva na način da stočarstvo postaje jednako zastupljeno kao i zemljoradnja. Žitelji Tara krajem XIV. st. imaju organiziranu lokalnu vlast na čelu sa županom (knezom) Stipom Radojkovićem koji je imao i sudbene ovlasti u manjim sporovima. U tužbi mještana Tara protiv kradljivaca, spominje se 1611. župan Marko Radojković. Broj stanovnika u više se navrata sljedećih desetljeća povećavao doseljavanjem novih izbjeglica. Nakon 1622. nastupio je novi val naseljavanja Poreštine kolonistima pretežno iz Dalmacije, Crne Gore, Bosne, Albanije te Furlanije, Trevisa i grčke Krete. Godine 1633. u južni dio Tara (Frata ili Preseka) nastanjuju se doseljenici iz Herceg Novog (Crna Gora).

Zahvaljujući plodnoj okolici i prometnom položaju (luka u Tarskoj vali), Tar je u XVIII.-XIX. st. prosperirao izvozom ulja i vina.

Župna crkva sv. Martina sagrađena je 1800. na mjestu srednjovjekovne iz XIV. st. kao spomen na boravak pape Pija VII. u Tarskoj vali (1800.), o čemu svjedoči latinski natpis na zabatu iznad ulaznog portala crkve. U njoj je oltarna slika Blažene Djevice Marije od Karmela (Zorzi Ventura). Grobljanska crkva sv. Petra ima gotički luk na vratima s natpisom 1451.

Tradicionalna turistička fešta u Taru održava se početkom rujna duže od četiri desetljeća.

Općina Tar-Vabriga (tal. Torre-Abrega) prostire se na sjeverozapadnom kraju Poreštine, južno od ušća Mirne i njegovog zaljeva. Ustrojena je 2006. izdvajanjem iz Grada Poreča. Površina joj je 28 km2, broji 2.148 stanovnika (2021.).

Osim Tara na području općine su i naselja: Frata-Fratta (86; 2021.), Gedići-Gheda (136), Perci-Perzi (124), Rošini-Villa Rossa (194) i Vabriga-Abrega (464).

Najveći gospodarski subjekt na području općine je turistički kompleks Lanterna porečke Valamar Riviere u kojem, u kampovima, naseljima vila i apartmana te hotelima, može ljeti u jednom danu odsjesti 20-ak tisuća gostiju. Na području općine je dio velike plantaže maslina porečke Agrolagune, a ista tvrtka na Stanciji Špin uzgaja ovce i ima siranu.

Grb Općine Tar-Vabriga je štit s plavom podlogom na kojoj je dolje srebrni (bijeli) zid na kojemu je lijevo (heraldički: desno) stablo sa zelenom krošnjom, a desno (heraldički: lijevo) srebrna (bijela) okrugla nazubljena kula s vratima i dva prozora, te zlatno (žuto) sunce koje izrasta iz gornjeg lijevog (heraldički: desnog) kuta štita. Grb se.temelji na povijesnom pečatu Tara iz sredine XIX. st. Zastava je žuta s grbom u sredini.

Dan općine obilježava se 16. srpnja, na blagdan sv. Marije Karmelske (Gospa od Karmela).

https://tar-vabriga.hr/

https://www.tar-vabriga.com/

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Statut Općine Tar-Vabriga - Torre-Abrega (pročišćeni tekst), 25. 3. 2021.

Slučajna natuknica

Galižana