Jastog/ragošta u istarskom podmorju, (snimio Emil Prodan)

jastog/ragošta

Jastog/ragošta (lat. Palinarus elephas ili vulgaris, tal. aragosta, langusta), dugorepi morski rak, desetonožac iz porodice Palinuridae, koji obitava duž čitavog Jadrana.

U Istri ima niz varijanti imena, najčešće izvedenica i jezičnih promjena u čakavskom i istromletačkom: jastog, jastuk, jastov, jastof, ragošta, ragosta, aragosta, agosta, lagosta, agusta, augusta, angust, jarulica, prug... Na čakavskom mu se ranije ime u mnogim istarskim krajevima nije razlikovalo od onog rođaka hlapa (lat. Homarus gammarus, tal. astice, lokalno astiže), oba su razgovorno, u raznim inačicama, bili jastozi (što se ponegdje zadržalo do danas), dočim je u mletačko-talijanskim inačicama uvijek bio (a)ragosta i tome slično.

Tijelo mu je smeđeljubičasto sa žutim mrljama, izduženo, valjkasto, ali bez prednjih velikih kliješta kao kod hlapa (zapravo uopće nema kliješta). Za nj je karakterističan par vrlo dugačkih, trnovitih i šarenih ticala pri glavi i snažan rep kojim može plivati, a i braniti se. Dugačak je do 45 cm (dužina se mjeri od glavopršnjaka do repne lepeze), težine do pet kg. Prosječni lovni primjerak teži 0,6 kg.

Živi na cijelom Mediteranu i istočnom Atlantiku. Obitava na hridinastim predjelima i koraljno-ljušturastom dnu. Zalazi do 160 metara dubine, a na Jadranu je najčešći između 30 i 60 m, na položajima izvan pučinskih otoka srednje i južne Dalmacije. U Istri je puno rjeđi, ali može ga se naći ne samo s dublje, kvarnerske strane nego i duž zapadne obale.

Mrijesti se od kraja jeseni i tijekom zime. Ženka pod zatkom nosi grozdove jaja, 25-30 tisuća komada. Dok je nedorastao, česta je lovina raznih riba i glavonožaca, posebice hobotnica, a kasnije je prilično bespomoćan tijekom presvlačenja, tj. mijenjanja vapnenačko-hitinastog oklopa zbog rasta.

Lovi se uglavnom vršama, manje mrežama stajaćicama (jastogarama), a vrlo rijetko na parangal i udicu. Izlov je ograničen na razdoblje od početka svibnja do kraja kolovoza, a ulovljeni primjerci ne smiju biti kraći od 28 cm.

Meso mu je vrlo ukusno i cijenjeno, a uglavnom se priređuje kuhan te u rižotu i na brodet. Jede se i sirov.

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Josip Basioli, Sportski ribolov na Jadranu (treće, dopunjeno izdanje), Zagreb 1981., 140; Neven Milišić, Život Jadrana, Split 2001., 52-53; Srđa Orbanić, Živi svijet našeg mora: narodna imena najzastupljenijih morskih bića sjevernog Jadrana, Pula 2008., 70; „jastog“, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, 2021., http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25803, pristupljeno 26. 6. 2023.

Slučajna natuknica

Šarag