...Kopar, 16.II.1914. - Trst, 18.IV.1994.). Roditelji su mu bili Piranci, otac zlatar. Školovao se u Trstu te na umjetničkoj akademiji
Rezultati pretraživanja za: "kopar"
koparskom listu. Uz redovni novinarski posao na koparskom je radiju vodio i humoristične emisije Franina in Jurina, Pepi in Tone, Vane in Luca, Kmet Andreja in agronom, a u Primorskim novicama pisa
Literatura : koparskog izdanja iz 1888.); Francesco Semi, Istria e Dalmazia: uomini e tempi, I, Istria e Fiume, Udine 1991.; Miroslav Bertoša, Istra: Doba Venecije (XVI.–XVIII. stoljeće), Pula 1995.; Bruno M
koparske obitelji. Bavio se književnošću i bio je član akademije Dei Risorti (akademije). Potpisivao se i pseudonimom Propecio Sperono. Autor je djela Delle memorie dell’Istria sacre e profan
koparska slikara istoga imena, međusobno rodbinski povezani. Životopisni podatci o njima vrlo su skromni. Cleriginus I. (? - 1340) radio je za crkvu sv. Franje u Kopru, a pripisuje mu se Raspeće u
koparskim Slovenskim Jadranom. Časopis je 1968-84. imao novogoričko i koparsko izdanje (nakon 1980. izlazi dva puta tjedno), a Sobotaje počela izlaziti 1997. kao treće izdanje. Od 1992. utorkom donosi
Kopar, 1922 - Venecija, 2003). Poslije II. svjetskog rata otišao je u Veneciju, gdje je pohađao Akademiju. Godine 1955. osvojio je prvu nagradu mletačke zaklade Bevilacqua La Masa za grafiku, i otad
Kopar. Smješten iznad ceste Črni Kal-Zazid-Buzet, u dnu suhoga polja dinarskoga smjera. Na sjeveroistoku je brdo Kavčič (883 m), na jugu Breg (595 m). U Rakitovcu je crkva Sv. križa (župa Predloka)
Kopar je bez tiskare bio od 1814., kada je s radom prestao tiskar Giuseppe Sardi. Tondelli je ranije u Veneciji s ocem tiskao drugi dio godišnjaka Almanacco istriano (1852), a sam u Kopru treći (1864)
Kopar i ondje 1620. osnovao tiskaru, koja je djelovala do 1624., kada se odselio u Trst. Otišao je na poziv isusovačkoga kolegija Accademije degli Arrischiati, koji je trebao tiskara, te tako postao
Kopar, 3.III.1918.). Školovao se u gimnaziji u Gorici, potom na bogosloviji u Zadru i Kopru. Kao franjevački redovnik djelovao je u samostanu sv. Ane u Kopru. Bio je orguljaš te poticao razvitak cr
Kopar i Postojna. Od 1990. izdaje ga novoosnovano Tiskovno društvo Ognjišče. U okrilju časopisa razvile su se i druge djelatnosti: izdavaštvo Ognjišče, poznato je po velikim nakladama knjiga; časop
Kopar, 1701 - Pariz, 1736). Od rane mladosti sklon poeziji, znanosti i književnosti, 1729. otišao je s obitelji u Veneciju, gdje je služio kao učitelj u plemićkoj obitelji Zaccaria Vendramina. God. 17
Kopar. Danas tvrtka posluje pod nazivom Istra-promet d.o.o. Umag, a registrirana je za prijevoz putnika, turizam, održavanje i popravak motornih vozila.Raspolaže s 22 autobusa koji zadovoljavaju pot
Kopar, 5.I.1881. - Trst, 13.VII.1944.). Obitelj je nosila plemićku titulu, otac Julij bio je profesor povijesti književnosti, majka Karolina rođ. Dermutz. Nakon što je završio učiteljsku školu (uči
...koparska plemićka obitelj (XIV.-XX. st.). Nije dokazano da potječe iz Ancone ili Siene, kako se u prošlosti često tvrdilo, a vjerojatnije je da je prezim
...koparsko
koparske obitelji Vittori, koja se u izvorima spominje od 1329., a koja je nakon sukoba s mjesnom obitelji Verzi (Guerci) izbjegla na mletački Krf i promijenila prezime u Kapodistrias prema gradu svoj
Kopar politički i gospodarski znatno ojačao. Koparski Morosini od Mletačke su Republike 1720. dobili plemićku titulu. U XVII. st. obitelj je neko vrijeme u svojem posjedu imala Gradinu kraj Vrsara.
Kopar je imao podestata i kapetana, Labin, Poreč, Motovun, Sv. Lovreč Pazenatički, Dvigrad, Rovinj, Vodnjan i Bale podestata, Rašpor i Barban kapetana itd. Nazivom rektori bili su obuhvaćeni i providu
...Kopar, Izola, Piran, Hrpelje-Kozina, Divača i Ilirska Bistrica. U njegovu su okviru post
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...