rijeka nema većih naselja. Područje Ćićarije i Učke vrlo je slabo naseljeno. Promet se uglavnom odvija gustom cestovnom mrežom (ceste). Donedavno glavna cesta Trst–Kopar–Buje–Pula–Labin–Rijeka (dio Ja
Rezultati pretraživanja za: "rijeka"
Zavod za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli, znanstvenoistraživačka ustanova društveno-humanističkog usmjerenja. Za
Rijeka, 23.V.2005.). Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu i u Puli, a klasičnu gimnaziju, 1945.-53., u Biskupskom sjemeništu u Pazinu. Kao bogoslov studirao je 1954.-58. na Visokoj teološkoj š
Rijeka 1873., Istrani su inzistirali na željezničkoj vezi Istre s Rijekom i Hrvatskom. Došlo je do sukoba triju interesa jer je Trst predlagao vezu s Istrom preko Trsta, a prevladao je vojni interes A
Rijeka, 5.XI.1934. – Rijeka, 23.X.2015.). Nakon više Pedagoške akademije u Rijeci diplomirala je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nastavnica je likovne kulture 1953.-57
Rijeka); nadm. visina 325 m; 233 stanovnika (2011.). Nastao je na mjestu prapovijesne gradine (brončanodobni nalazi, nekropola sa 172 grobne žare u polju podno grada, otkopao je 1883. Andrea Amoros
Rijeka. Prijelazno razdoblje sjedinjenja s Hrvatskom (1943.-1954.). Autor je više od 200 znanstvenih i stručnih članaka, prikaza i osvrta u časopisima, zbornicima i novinama, više studija, elaborat
Rijeka, 28.I.1932.). Rođen je kao Mihovil (ili Mihael, Isidoro/Izidor mu je redovničko ime) u hrvatskoj obitelji Antuna i Marije rođ. Radislović, ali se smatrao Talijanom. Presudan utjecaj na nj
Scalier, Luigi, socijalist (Pula, 10.VI.1902. – Pula, 5.X.1921.). Kršten je 12.VI. kao Luigi Francesco (Aloysius Franciscus), otac Giacomo (Jakov) bio je kotlar, rodom iz Šušnjevice, majka Te
Pattuna, obitelj istarskih i riječkih kirurga i liječnika iz XVIII.st., podrijetlom s otoka Krete. Nakon osmanlijskog osvajanja Krete (1669) obitelj se naselila u Rovinju. Nema podataka o kontinuitetu
Regionalna autonomija, oblik polit. uređenja dijela države kojim se osigurava poseban državno-prav. status teritorijalne jedinice u odnosu na teritorij države koje je ona sastavni dio. Prema Rokan-Urw
rijeka Mirne i Butonige, kraj županijske ceste koja ga povezuje s Buzetom. Gospodarska mu je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo i stočarstvo. Povoljne klimatske prilike omogućuju obila
Rijeka – Zagreb kod tunela Hrasten vraćajući se iz Banja Luke, gdje je izlagao radove u kojima je povezao rodnu Kozaru i Istru u kojoj je živio 40 godina. Bio je poznat i kao donator jer je ne s
Rijeka 1965.), Sretni Posejdonov vrtlar (Zagreb 1973.), Lovci na amfore (Zagreb 1976.), Platite A bombu (Zagreb 1976.), Čovjek s ožiljkom (Zagreb 1983.), Čežnja i požuda (Zagreb 1985.), Ispraznite Tit
Rijeka i istočna Istra pod posrednu habsburšku vlast došle podređivanjem Devinske gospode 1366.
Rijeka priključeni su kotari Kras i Čepić, dok su okrugu Pula priključeni kotar Labin te otoci Cres i Lošinj.
rijekama), cestama i cestovnim postajama, u različitim bojama, tako da su svi podatci vrlo zgusnuti. Istru, koju naziva Isteria, prikazuje kao poluotok, sa šest vinjeta i nazivima: Aquileia, Fonte Tim
rijeka Istar te da plovidba uz istarsku obalu traje dan i noć. Tomu je podatku dopisano da uz liburnsku obalu postoji i otok Istrida. Iako ponavlja mitske podatke o Istru – Dunavu i Istridi, Pse
Rijeka). Na samom kraju vale je naselje Plomin Luka (tradicionalno Pȍrat, Plomȋnski Porat), a u neposrednoj blizini Termoelektrana Plomin. Uz Porat je pristanište za manje brodove i privezišta za b
Brozović, Milan, učitelj, društveni aktivist (Kastav, 24.V.1866. - Kastav, 22.XII.1957.). Potječe iz mnogobrojne radničke obitelji skromnih prihoda. Prvih šest razreda pučke škole pohađao je u rod
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...