Labin 90 l/s te za Vodovod Pula 746 l/s. Akumulacija je dovršena i puštena u pogon 1988. Magistralni cjevovod Butoniga–Pula, s početnim promjerom od 1.200 mm, dovršen je 1990., a prva faza ur
Rezultati pretraživanja za: "labin"
labinskoga statuta („Statuto municipale della Città di Albona dell'anno 1341“, n. s., I., 1869.-70., 1-61) neke kronološke podatke o turskim prodorima u XV. st. (n. s., vol. II.
Juričić, Viktor, projektant brodova (Sveti Martin [Martinski], 14.I.1931. - Pula, 31.V.2002.). Nakon što je završio tehničku školu brodograđevnoga smjera u Rijeci, 1951. zapošljava se u tehničkom u
Labinu te Ohridu u Makedoniji. Financ. realizacija u 2002. iznosila je 124mil. eura. http://www.cimos.eu/
Labinu, Umagu, Opatiji, Lovranu i gradu Puli. Kotarski NOO-i u Bujama i Umagu osnovani su na početkom 1944. Imali su upravne odjele za gospodarstvo, promet i veze, socijalnu skrb, školstvo i dr., koji
Labina, 13.III.1847. – Trst, 8.I.1905.). Nakon osnovnog školovanja u Pazinu i u Kopru na državnoj višoj gimnaziji, završava studij u Beču. Zapošljava se (1.XI.1874. – 31.VIII.1875.) na
labinskim govorima, odn. o u preostalim labinskim govorima i rubnim boljunskim govorima. Realizacija un (u instrumentalu imenica muškoga i sr. roda) zabilježena je u Vozilićima i Plominu. U genitivu m
Labin, 29.I.1952.). Rođen je u rudarsko-zemljoradničkoj obitelji - otac Dinko, majka Marija, rođ. Šugar. U osnovnu školu, koju polazi u Vinežu i Labinu, kreće već 1957. U Pazinu je pohađao klasičnu
Labina te Larus i Bio Istra iz Poreča. Djelovanje je svih ekol. udruga javno, a većinom je zasnovano na radu volontera. Financiraju se iz članarina, donacija i projekata. Pokazuju zanimanje za lokalne
Labinci. Poslovne okolnosti, vodio je obiteljsku tvrtku za prodaju i servisiranje poljoprivrednih strojeva i opreme, a i ozljede, spriječile su ga da i kao senior ostvari vrhunske rezultate. Ipak,
Labin, Umag, Motovun, Buzet, Rovinj, Brijuni, Rakalj, Mali Lošinj), a posljednjih godina ugl. u Puli i Marčani (Duga uvala). U prvom razdoblju skup je bio posvećen svestranosti M. Mirkovića kao knjiže
Labinu i Podlabinu gdje ostaje do 1980., a iste je godine na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao talijanski jezik i južnoslavenske književnosti. Potom je kratko bio u pastoralnoj službi u Austrij
labinskoga kotara, a potom je imenovan zamjenikom zemaljskoga kapetana Istre i potpredsjednokom Istarskoga sabora. Na dužnost zamjenika kapetana dao je 1893. ostavku, ali ona nije prihvaćena. Kao zast
Labinšćine, uglavnom s područja Brda, Čepića, Šušnjevice, Kožljaka, Kršana i okolnih mjesta. Nastalo je kao posljedica potrebe međusobnoga pomaganja, odnosno pružanja uzajamne pomoći. Većina je tih do
Nakon 1932. Piacentinijev „Stile littorio" postao je službenim državnim arhitektonskim stilom gotovo svih novih građevina u Italiji. Sve važnije zgrade nastajale su po tipiziranim projektima čija su o
Labinštini i u Rudanima, sopile ili sopele u Hrvatskom primorju i na otocima, a tororo negdanji je naziv s Kastavštine. Graditelj glazbala Anton Peteh nazivao ih je sopiele, a roženicama je nazivao šu
Labina 1944., na inicijativu KP Hrvatske, kako bi se među istarsko-kvarnerskim Talijanima ojačala potpora politici priključenja Istre Hrvatskoj.Njezino se djelovanje temeljilo na jamstvima o manjinsko
Labinu, Plominu, Lovranu, Mošćenicama i Brseču), ponekad između starih i novih zidina (npr. u Motovunu) ili na samim zidinama (npr. u Novigradu i Višnjanu). Prema oblikovno-konstruktivnim osobinama, m
Labinu, Pazinu i Zagrebu. Organizacijski oblik, metoda rada i profesionalni pristup omogućavali su, u uvjetima samoupravnog sustava, brz i učinkovit odgovor tržištu. Do 1990. poduzeće je zapošljavalo
Labin, Rovinj i Motovun. Pogonski okrug Pazin imao je ispostavu Buzet, a Motovun ispostavu Poreč. Godine 1957., prema zakonu o elektroprivrednim organizacijama, Elektroistra, poduzeće za elektrifikaci
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...