rijeka Piave kraj Jesola, 23.XI.1917.). Srednju školu završio je u Kopru. Na početku Prvog svjetskog rata unovačen je u austrougarsku vojsku i poslan u Goricu u časničku školu. S političkim (ireden

De Franceschi, tal. obitelj (rodovi) naseljena u Gologorici, hrv. sredini s glagoljaškom tradicijom, gdje je zapaženo djelovala XVII–XIX.st. Prema istraživanjima Camilla De Franceschija, predci gologo

Rijeka, u čijem se sastavu nalaze i istar. općine, te pripadajućega zavoda za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, izrađuje se Prostorni plan Zajednice općina Rijeka, koji je bio donesen 1984., i k

Radetić, Ernest, književnik i publicist (Baderna, 13.III.1899. – Zagreb,7.X.1980.). Pučku školu Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru pohađao je u rodnome mjestu, u Pazinu je završio četiri raz

Rijeka, do konca 1966. Tada je postavljen za voditelja kooperacije Prehrambeno-poljoprivrednog kombinata (PPK) Pazin, službe koju je tek trebalo organizirati. Tijekom narednih pet godina okupio je oko

Rijeka 1954.), „Problem osposobljavanja poljoprivrednih kadrova“ (Agronomski glasnik, vol. 7, 9-10, 1957.), „Osvrt na istorijski razvoj i rad Poljoprivredne škole u Pazinu do 1918.&l

rijeka (Raša i Krapanski potok) i strmom morskom obalom. Na sjeveru je područje koje graniči s flišnim pobrđem srednje Istre područjem lapora i pješčenjaka. Klima i vegetacija pokazuju izrazite medite

Rijeka, 2010.), La letteratura degli italiani d’Istria e di Fiume dal 1945 a oggi Christiana Ecchera (Rijeka 2012.), Poets of the italian diaspora (urednici Luigi Bonaffini i Joseph Perricone, N

Rijeka, 5.VI.2018.). Obiteljski korijeni su joj istarski i splitski. Kći Ljubomira Drndića, antifašista i političara, jednog od osnivača i prvih urednika Glasa Istre. Od djetinjstva je živjela u

Nazor, Vladimir, književnik (Postira na Braču, 30.V.1876. – Zagreb, 19.VI.1949.). Pučku školu pohađao je na Braču, a klasičnu i realnu gimnaziju u Splitu 1886.–94. Na Filozofskom fakult

...rijeka Soča, uključujući kraške visoravni i istarski

Rijeka). Na najstarijem popisu stanovništva 1857. Lipa je imala 527 stanovnika, a otada njihov broj stalno opada. Govor Lipe pripada sjeveroistočnome istarskome poddijalektu ekavskoga dijalekta čakavs

Flacijanisti ili antiadijaforiti, skupina sljedbenika Matije Vlačića Ilirika nastala u teološkim razmiricama unutar protestantizma od sredine XVI. st. do 1580. Flacijanisti su se odlučno suprotstavlja

Korlević, Antun, entomolog (Korlevići, Sv. Ivan od Šterne kraj Višnjana, 13.VI.1851. – Zagreb, 28.I.1915.). U Beču je 1877. dovršio studij matematičko-bioloških znanosti. Bio je gimnazijski p

Scamozzi, Vincenzo, inženjer, arhitekt i teoretičar kasne Renesanse (Vicenza, 1552 - Venezia, 1616). Studirao je u Veneciji i Rimu, a mnogo je putovao kroz zapadnu Europu. Utjecaj A. Palladija i S. Se

Rijeka, 9.II.1829. – ?). Svećenikom je postao 5.X.1851., a sljedeće godine pomoćnik župnika Savičente. Godine 1855. postavljen je za upravitelja župe Funtana. Od 1859. do 1864. bio je upravit

Rijeka, Istarsko-kvarnersko-goranski kraj, priručnik za učenike (suautori Kamilo Bišćan, Milan Cerovac, Ivo Flajšman i Vladimir Mance, Zagreb 1975.), 2. istarska brigada (Rijeka 1978.), Prvi partizans

Sadeler, Marco (Marcus), umjetnik, izdavač i graver (Flandrija, XVI.-XVII. st). Sadeler potječe iz najpoznatije flamanske izdavačke obitelji. Njegov otac, Iean, napustio je Nizozemsku uslijed izbijanj

Torpedo (od lat. torpere, paralizirati, osakatiti), podvodno sredstvo namijenjeno uništavanju (bojnih) plovila. Ispaljuje se iz brodova i podmornica te obalnih utvrđenja i platformi. Izumio ga je 1

Nostra Lotta, La, partizansko glasilo namijenjeno talijanskim antifašistima ratnog okruga Pula. Prvi broj nosi nadnevak 21.VIII.1944., a podnaslovljen je Organo del Movimento Popolare di Liberazion