Labina, Plomina, Plominskog zaljeva i Plomin Luke do Trsata gdje se spajala s cestom Via Gemina, koja je išla iz Trsta preko Materije i Lipe do Kastva te prema Dalmaciji. Via Flavia i Via Liburnica
Rezultati pretraživanja za: "labin"
Rauber, plemićka obitelj njemačkog podrijetla, koje su članovi u XV. i XVI. st. držali u zakupu više posjeda u Pazinskoj knežiji, ali i izvan toga područja, odn. upravljali njima. Nikola (XV. st.) dob
Labinšćini gdje je imao vikendicu. U više izvora Faragona se spominje i kao drugi odgovorni urednik lista La Voce del popolo, pokrenutog u partizanima u listopadu 1944., ali bez preciziranja razdob
Labinštini i južno do Pazinštine. Vrijednu gljivu otkrili su stari Rimljani. Kroz pet stoljeća duge vladavine Venecije, Motovunska šuma nosila je naziv Šuma sv. Marka, a u njoj je tek pojedincima bilo
Labin. Po završetku šumarske škole samostalno je stjecao znanja iz šumarstva, geodezije, graditeljstva i socijalne ekonomije. Potaknuo je pošumljavanje istarskog krša, obavljao geodetske premjere i za
Labina. Društvo je okupljalo stotinjak članova iz Pazina, Pule, Kopra, Pićna, Motovuna, Nedešćine i Labina, a prvi predsjednik bio je Giovanni Fonda. Imalo je malu knjižnicu i vlastitu himnu. U statut
Labin, Novigrad-Cittanova, Pazin, Poreč-Parenzo, Pula-Pola, Rovinj-Rovigno, Umag-Umago i Vodnjan-Dignano , a u istarskom dijelu Primorsko-goranske županije Kastav i Opatija. Gradu je na čelu gradonače
Labin u Labinu (25.III.1996.), Radio Zona u Buzetu (15.IX.1996.), Arena radio u Puli (8.II.1997.), Radio Rovinj u Rovinju (14.II.1997.), Radio Stella Maris u Umagu (9.V.2003.), Radio Medulin FM u Medu
Labinu), dok se u seoskim područjima tijekom XVII. i XVIII. st. pojavljuju ladanjske vile (palače, ladanjske), od kojih su posebno vrijedne vile Rigo u Karpinjanu kraj Novigrada, Grisoni u Dajli, Fran
labinu 1938–40 (E. Montuori), na kojima su vidljivi futuristički korijeni onodobne arhitekture. U poslijeratnom razdoblju i. a. tretirana je utilitaristički, s tek pokojim zanimljivijim konstruktivnim
Labinu (1932) i u dr. istar. mjestima (Vodnjanu, Barbanu, Savičenti, u Cresu, Nerezinama, Tinjanu, Boljunu, Žminju, Lanišću, Buzetu, Roču, Poreču, Višnjanu, Motovunu, Vrsaru i dr.). Poznati su »morski
...Labinšćini, 1860. – Jan Mayen, 15.VII.1882.). Višković (također Viskovich; varijante imena Tone, Tomaž, Thomas, Tommaso; varij
Labinci, Sveti Lovreč, Tar-Vabriga, Višnjan, Vižinada i Vrsar, u kojima na površini od 350 km2 i u 178 naselja obitava 27280 stanovnika, s gustoćom naseljenosti od 78 stanovnika/km2. Glavnina stanovni
Labin i dr. U Istri je obrtništvo tradicionalna djelatnost, koja bitno utječe na ukupni gosp. razvitak. Obrtnici su se 1960-ih okupili u udruženja obrtnika, koja su se 1992. udružila u Savez udruženja
Labinu, darovana društvu Società Istriana di Archeologia e Storia Patria, s obvezom da društvo osnuje arheološki muzej. Osim te privatne zbirke, jezgru su činili nalazi s nekropola Picugi i Beram, pro
Labin, 7.III.1818. - Venecija, 9.III.1894.). Obrazovanje je stekao od kućnog učitelja (Antonio Lorenzini), no u stručnom je radu bio autodidakt. Usporedno se bavio prikupljanjem podataka o prošlost
Labinu, Puli, Poreču, Rabu, Lovranu, Kastvu, Piranu, Osijeku. Posmrtno su mu izložena djela u Rijeci, Koprivnici, Krku, Opatiji, Novom Vinodolskom, Velom Lošinju i Zagrebu. Dobitnik je nagrada grad
Labin, Pazin, Pula, Rovinj i Umag. U članstvu IBS-a su krajem 2020. bila 94 kluba (bilo ih je ranije i više, čak 108, ali su se neki u međuvremenu ugasili ili spojili). Po broju učlanjenih klubova IBS
Labinu, Puli, Bujama, Novigradu, Umagu, Poreču, Izoli, Piranu i Kopru. Najviše pristaša imala je u kat. društvima, klubovima i udrugama. Od dolaska fašista na vlast sve do zabrane rada 1926. PPI je bi
Labinu i Poreču. www.centar-podrske.hr
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...