Labin čime je zatvoren istarski 50 kV prsten pogonske frekvencije 42 Hz. Elektroistra Pula u sastavu Hrvatske elektroprivrede formirala se 1950. godine i uvela frekvenciju 50 Hz. Istra je u potpunosti
Rezultati pretraživanja za: "labin"
Labinšćini, 7 na Rovinjštini i 8 na Puljštini. https://www.istra.hr/hr/gourmet/vino/vinari
Labina, 2004.). Izradio je murale u mozaičnoj tehnici u zgradi Istarskog narodnog kazališta i poslovnom objektu Croatia osiguranja u Puli te ispred Galerije Tvornice duhana u Rovinju. Bio je član HAZU
Labin), Pazinka, Rovinj, Jadran (Poreč), Umag, Buje, Vrsar, Funtana, Raša 1938, Žminj, Vodnjan, Medulin, Staklar (Pula), Marčana. U sezoni 2004/05. Pula 1856 nastupa u I. hrvatskoj nogometnoj ligi (HN
Labin, Rakalj), a manje je izražena uza zapadnu obalu Istre (Rovinj, Poreč, Umag). Najčešća je zimi, jer je tada najveća razlika u atmosferskom tlaku između visokoga tlaka nad kopnom Dinarida i Jul
Labina i na brionskom otočiću Sv. Jerolim. U Puli je projektirao i izvodio višestambene kuće i stambeno-poslovne palače, vile i manje obiteljske kuće: 1890. kuću Fonda (Flanatička ulica 19), 1898.
Labinu, Umagu, Pazinu, Vodnjanu, Rovinju i drugdje u Hrvatskoj i Sloveniji. Uz više priznanja struke dobitnik je nagrade Dr. Mijo Mirković i Ordena rada sa srebrnim vijencem.
Labin (obnovljena 2022.); Katedra Čakavskoga sabora Mediteranski kiparski simpozij, Labin (1969.); Katedra Čakavskoga sabora Lovran (2010.); Katedra Čakavskoga sabora Modruše, Modruš (2006.); Katedra
Labin, Kopar, Buzet).
Labinštini. Skromne grafičke opreme i koncipiran dvostupčano, list je umnožavan u opsegu od dviju do šest stranica formata A4, a jedina stalna rubrika bile su mu vijesti s bojišta. Sadržavao je uvo
Labin). Socijalni joj je program bio prilagođen soc. strukturi tih dijelova Istre: ribarima, težacima, sitnim zemljoposjednicima, slobodnim gradskim zanimanjima i inteligenciji. Zauzimala se za ograni
labinska književnica i socijalistica G. Martinuzzi (u početku pod pseudonimom Cornelia). Godine 1887.-88. donosio je satiričko-humoristički prilog El merlo (kos), pisan na dijalektu. Izražavajući tali
Labinu, Mošćeničkoj Dragi i Matuljima (1911), Zamasku (1912), Cerovlju, Punta Križi i Kaldiru (1913), u Krnici i Pićnu (1914) te u Velom Mlunu, Račjoj Vasi, Sv. Ivanu, Štinjanu (pravila potvrđena 1904
Labin. Vegetacija se sastoji od zajednica hrasta medunca (Quercus pubescens) i bijeloga graba (Carpinius orientalis), a radi blizine morske obale na toplijim položajima javlja se i crnika (Quercus
Labinšćini je i vrlo velikih bukalete, zapremnine od četiri pa do osam litara, koje zovu markus.
Labinu, Lošinju, Puli, Raši i Rijeci), Furlanich (u Svetvinčentu i Velom Lošinju), Furlanić (u Brestu pod Učkom, Opatiji, Puli, Raši i Veloj Učki). Osim toga, zabilježena su i prezimena: Carnielli (Ri
Raunicher (Raunacher), plemićka obitelj koja je posjedovala više feuda u austrijskom dijelu Istre i na Krasu, gdje se spominje od XIV. st. Kandler drži da je podrijetlom iz Toscane, gdje se mogla zvat
De Dur (njem. von Thur i von Dürer), plemićka obitelj koje su pojedini članovi bili upraviteljima Pazinske knežije u XVI. st. (kada je Knežija bila u vlasti Habsburgovaca), pa su boravili u Pazinu. U
Labin i svjetionik na otoku Sv. Nikola kraj Poreča. Bio kolekcionar umjetnina, kodeksa, knjiga i zemljovida.
labinska suknja, zatim gogran i modrna (modrna na kline, modrna klinarica). To je stariji tip ženskoga ruha od onoga rezana u pasu (modrna na skas). Umetnuti klin nalazi se i u košulji iz Ćićarije.
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...