Labin (u Marčani i Prodolu). Proština je naseljena od prapovijesti (mnogobrojna gradinska naselja), a bila je dijelom pulskog agera u rimsko doba, s tragovima centurijacije na području Sočaja. Na viso
Rezultati pretraživanja za: "labin"
Labina i Skitače uništili 1661. Ulcinjski su gusari 1687. izveli prepad na Novigrad, gdje su opljačkali 10 kuća i tri crkve, a u ropstvo odveli 38 mještana. Gusarstvo na Jadranu, povezano s napetošću
labinskim, žminjskim i boljunskim govorima, te buzetski dijalekt. Na kraju XV. st. i u XVI. st. pojačavaju se seobe. Uz potporu mletačkih vlasti mnogi migranti dolaze u Istru, opustošenu unutrašnji
Labina, kašteli u Račicama i Belaju, palača Scampicchio u Podlabinu te Stancija Bembo kraj Bala. Ladanjski se sklopovi sastoje od palače – stambenoga (ladanjskog) dijela za vlastelu, stambeno
Labin, Lošinj, Volosko-Opatija, Kopar, Piran, Poreč, Buzet, Podgrad, Cres). Na početku 1930-ih povećalo se članstvo stranke, ali se počelo dijeliti na političke frakcije, te je sve do raspada 1943. st
Labin – Rijeka. U sastavu Primorsko-goranske županije su i Apsirtidi, tj. cresko-lošinjska otočna skupina (veći otoci Cres, Ilovik, Lošinj, Susak i Unije). Grb Primorsko-goranske županije
Labinu, Poreču, Rovinju, Bujama... Autor je spomenika poginulim pripadnicima Hrvatske ratne mornarice u akciji Maslenica u Novigradu kraj Zadra te Raspetoga Isusa Krista u Bapskoj. Njegova skulptura G
labinske Madone, barokni mramorni glavni oltar s kipovima svetaca zaštitnika, drveno pozlaćeno svetohranište s oslikanim vratnicama, Bogorodicu s Djetetom (oko 1480.) iz srušene crkve Blažene Djevice
Labin, Zamask) ili tragediju poraza u srazu s njima (npr. Draguć, Hum, Grimalda).
Labina. U koparskom tjedniku La Provincia dell'Istria (1876.-78.) objavio je prijepise barbanskih spisa i izvješća na talijanskom jeziku, a 1880. u podlistku Naše sloge prilog Glagoljica u Barbanu
Labinski kovari, Misa zahvalnica, Kosci, L'onda del mattino, Labinski balon, Zemlja moje sriće, Okončaj galebe let, Pramaliće, Pod Lindarom, Slika mile Istre naše, Travarica i dr.; dječje: Srebrne
Labin (D21). Danas čini kontinuiranu urbanu aglomeraciju s Opatijom i susjednim naseljima. Stanovnik je Lovrȁnac, stanovnica Lovrãnka, a pridjev lovrãnski. Stanovništvo se bavi got
Labin, Belaj, Lovran, Podgrad, Kastav, Krk, Cres i Lošinj). U svakom je kotaru bilo nekoliko općina. Osim 46 glavnih općina, postojalo je i 380 podopćina. Općinama su upravljali načelnici (podestati),
Seljačke bune, pobune seljaka podložnika protiv feudalnih gospodara do kojih dolazi zbog teška gospodarskog i socijalnog položaja, povećanja naturalnih, novčanih i radnih davanja, ograničavanja lokaln
Labinskome statutu iz 1341. U učiteljskome mjesečniku Narodnoj prosvjeti objavio je studiju o Istri i Istranima, koja je poslije izašla u dvjema knjigama: Istra I., Zemlja (1936.) i Istra II., Antropo
Labinštini u zaseoku Veselici. Posljednji brojevi, 82. i 83., izašli su 1. i 2.V.1945. kao Posebno izdanje, kojim se na jednoj stranici u obliku letka obavještavalo pučanstvo Istre o oslobođenju Rovin
Labinu, gdje je 1973. trener Lučano Šumberac utemeljio klub Ippon, koji djeluje i danas. Ostali treneri bili su Gracijano Kiršić, Renato Šumberac, Moreno Franković i Muhamed Aličajić. God. 1996. počeo
Labinu, Rovinju, Istarskim toplicama, Pazinu i dr. Posjećuju ih mnogobrojni ljubitelji gljiva iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Austrije, Njemačke i dr. Zbog gastronomske ponude bogate gljivama, posebi
Budiša, Edo, književnik (Rovinj, 20.VIII.1958. – Trst, 25.X.1984.). Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Kao pravnik radio u rodnom gradu. Istaknuti je pripadnik književnog narašt
Stodevetnaesta brigada Hrvatske vojske, postrojba utemeljena 7.IX.1991., popunjavala se vojnicima iz cijele Istre, a po formiranju Stopedesetčetvrte brigade vojnicima iz Puljštine, Rovinjštine i Pazin
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...