Buzeta (45°26′N; 13°57′E; 216 m nadmorske visine); 34 stanovnika (2021.), grad Buzet. Nalazi se uz državnu cestu (D201) Buzet - granični prijelaz Požane/Sočerga, u blizini samog
Rezultati pretraživanja za: "buzet"
Literatura : Buzetu i Buzeštini, Buzet 1966.; Božo Jakovljević, "Još nešto o Franu Flegu", ibid.; isti, "Pisma Frana Flega", Istarski mozaik, 1972., 2; Božo Milanović, Hrvatski narodni preporod
Buzeta, 25.XII.1930.). Otac mu je bio Sebastijan Flego, obiteljskoga nadimka Franki, a majka Eufemija, rođ. Flego. Kako je u Buzetu postojala samo talijanska osnovna škola, polazio ju je dvije g
Buzetu. Potom je bio tehnolog u koparskoj tvornici motornih vozila Tomos i pripremao izgradnju Tomosova pogona u Buzetu, kojim je poslije i upravljao. Nakon osnutka poduzeća Cimos postaje upravitel
Buzeta (45°26′N; 13°57′E; 119 m nadmorske visine); 222 stanovnika (2021.), grad Buzet. Nalazi se na cesti Buzet – Sočerga (državna cesta D201, Buzet - granični prijelaz Po
buzetski kancelar, ujedno i kancelar feuda (markizata) Kostel (Pietrapelosa). Potječe iz domaće plemićke obitelji Sotolić koju je buzetski župnik Pietro (Petar) Flego svrstavao među sedam najznačajnij
buzetsku Radio Zonu (od 2005.)... Dio svojih novinarskih zapisa objavio je u dvije knjige, Novinarski zapisi o Buzetu i Buzeštini (Buzet 2011.) i Pod buzetskim zidinama – novinarski zapisi (Buze
Buzet, 24.VIII.1663.). Bio je buzetski župnik. Surađivao je s novigradskim biskupom i znanstvenikom Giacomom Filippom Tomasinijem (Tommasini) za kojeg je 1646. napisao opsežno izvješće o povijesti,
Buzet, zatim je postao član izvršnog odbora, povjerenik te predsjednik Savjeta za prosvjetu i kulturu buzetskog kotara (1950.-52.). U Buzetu se 1954. oženio učiteljicom Dragicom Komes s kojom je im
Buzetski dani u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora u Buzetu, pripremaju se različite izložbe, koncerti i dr. kult. manifestacije te samanj (sajam). Kao samanj i fešta (slavlje) cijele općine slavi
Buzetu do 1882., a zatim u Trstu župnik i biskupski nadzornik za vjeronauk. Počasnim kanonikom postao je 1892., dekanom 1894. te kanonikom 1904. Bio je zastupnik vanjskih općina Kopra, Pirana i Buz
Buzetu (1970.), odmaralište INA-e na Učki (1978.), te stambeno-poslovna zgrada u Buzetu (1965.).
Buzet, 31.VII.1731. - Buzet, 1817.). Odlukom dužda Francesca Loredana naslijedio je 1754. na mjestu kapetana-valputa (valput) svog oca Karla. Nakon propasti Mletačke Republike dekretom grofa Raimon
Buzeta (45°26′N; 13°55′E; 355 m nadm. vis.); 17 st. (2001), grad Buzet. Smješten je na strmom brijegu iznad duboko usječene doline sustava potoka koji se ulijevaju u Bračanu, desni pritok Mirne.Izolir
Buzeta (45°26′N; 14°0′E); 502 m nadm. vis.); 31 st. (2001), općina Lanišće.Nalazi se na odvojku ceste Buzet–Brest, na rubu stepenaste visoravni. Malobrojni stanovnici bave se tradicijskim poljodjelstv
...Buzeta na podnožju Cunjskog brijega uz cestu prema Rijeci. Draga skuplja vodu iz Čiri
Bargnani, Giulio Cesare, austrijski državni savjetnik (Brescia, 10.V.1757. – Brescia, 14.VI.1825.). Školovao se u Brescii i Bologni. Nakon što je Brescia postala slobodna republika, s dolask
...Buzetski kras, Slovenski kras, Opatijski kras). Specifičnosti krša na prostoru sjevernog dijela istarskog
Buzetu. Godine 1918. izabran je u buzetski odbor Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba. Poslije okupacije talijanske ga vlasti okrivljuju da u propovijedima politizira. Dan uoči raspuštanja Naro
Buzet kotareve Kastav, Lovran, Kras, Buzet, Motovun i Buje. Potkraj kolovoza 1944. preustrojem Kotarskoga NOO-a za Pulu osnovana su dva kotarska NOO-a: za Pulu i za Prodol. U novi kotar pripali su opć
Buzet (45°22′N; 14°3′E; 279m nadm. vis.); 59st. (2001). Nalazi se uz cestu između Roča i Huma, na putu kojim prolazi Aleja glagoljaša. Stanovnici se ugl. bave tradicionalnim poljodjelstvom i stočarstv
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...