Opera Vigilanza Repressione Antifascismo (tal.: Služba za nadzor i suzbijanje antifašizma, krat. OVRA), tajna fašistička politička policija. Stvarajući u razdoblju 1926.-29. jedinstven sustav total
Rezultati pretraživanja za: "labin"
Labina do Kastva. Sjevernim rubom Istre cesta je vodila od Trsta do Trsata. Od njih su se odvajale lokalne (vicinalne) ceste u unutrašnjost Istre. Itinerarnim su cestama putovale legije, prevozio se t
Labinšćinu (Labinština) i velike dijelove Puljštine i Poreštine, nastanjivali su Hrvati. Autohtono romansko stanovništvo zadržalo se sa svojim zasebnim govorom (istriotski ili istroromanski jezik) u z
Labin – Rijeka (D 21). Stanovnik je Barbȁnac i Bȁrbanac, stanovnica Barbȃnka, a pridjev barbȃnski i bȁrbanski. Gospodarstvo se temelji na poljodjelstvu (žito, vinova loza) i stočarstvu, a
Labina i Rapca te uvale Prklog, sjeverni dio poluotoka Premantura („Gornji Kamenjak“), premanturska Punta („Donji Kamenjak“), medulinski arhipelag te područje Učke izvan parka
LABINŠTINA Kršan Labin Pićan Raša Sveta Nedelja PAZINŠTINA Cerovlje Gračišće Karojba Lupoglav Motovun Pazin Sveti Pet
Labincima. »Zlatno doba« istarskog zidnog slikarstva XV. st. U Sv. Nikoli u Pazinu slikao je majstor iz briksenškoga kruga, a to je slikarstvo utjecalo na razvoj Vincenta iz Kastva, čij
Literatura : labinska-republika.blogspot.hr, 8. 2. 2012.; Emilio Gentile, "Mussolini, Benito", Dizionario Biografico degli Italiani, 77, 2012.; senato.archivioluce.it/senato-luce/scheda/foto/IL3000009256
Mussolini, Benito Amilcare Andrea, talijanski političar, fašistički vođa i diktator, zvan Il Duce, Vođa (Dovia di Predappio, Forlì, 29.VII.1883. - Giulino di Mezzegra, Como, 28.IV.1945.). Po
Labinu izvješće o stanju državnih, gradskih, općinskih, crkvenih, katastarskih i financijskih arhiva, njihove kratke historijate i dr. Zaštita kulturnopovovijesnih objekata, pa tako i arhivskoga gradi
Labin), među kojima je najsloženije zadaće u održavanju sigurnosti i obrane imao pulski štab (osnovan 12.IX.1991.). Operacije JNA u Sloveniji počele su 26.VI.1991., kada su postrojbe Riječkoga korpusa
Labinu i Poreču, programi metalske i poljoprivredne struke. U razdoblju 1973.–83. djelatnost Centra proširena je od 13 odjela s 340 učenika na 28–32 odjela s prosječno 750–950 učenika; u njemu je djel
Labinu, Poreču i Trstu. Izlazi svaki dan osim nedjelje. Novine i internetski portal čitateljima nude informacije u politici, kulturi, sportu. Često list sadrži specijalizirane priloge o turizmu, kultu
Labin u XV. st., Buzet prije 1529.). Za Mletačke Republike otvaraju se škole višega stupnja: 1610. Collegio dei Nobili u Kopru (Ginnasio Gian Rinaldo Carli), 1794. Gimnazija u Izoli. Škole pohađaju
labinski, istarski krški i jednobojno svijetlo govedo. Labinsko govedo bilo je sitno; zbog brzoga hoda nazivali su ga i bue cavallo. I krško govedo, koje se rabilo na Ćićariji, bilo je sitnoga rasta (
Labinu). Gotovo istodobno Brusić je u Savudriji istražio i dokumentirao ostatke sjeverne lukobrana radi njegove rekonstrukcije u sklopu revitalizacije obale. U Katoru kraj Umaga višegodišnjim istraživ
Labin u privremenom pogonu od po 50 kV, na 110 kV i produžen do Raše. Potkraj 1957. puštena je u pogon TS Raša od 110/50 kV s jednim transformatorom od 10,5 MVA, a 1958. i s drugim iste snage. Oba tra
Labinskoj vještici (1957., prema libretu Mire Dupelj), koja se temelji na romantiziranim događajima iz života Matije Vlačića Ilirika i povijesti Istre, na osobit je način iskoristio konstrukcijske odl
Labinu, Vodnjanu, Dvigradu (Kanfanaru) i Savičenti čuva u arhivima tih župa. U njima se, osim izvornih dokumenata, nalaze i mnogi prijepisi vrlo starih isprava. U Istri ima 12 dekanatskih arhiva. Kako
Labinšćine, člana posade Pole, koji je umro prilikom prijevoza sudionika austrougarske ekspedicije na Jan Mayen. Njegov se grob smatra najsjevernijim grobom jednog Istranina/Hrvata.
Labinci na Poreštini) uzimaju se kao simbol stradanja Talijana u Istri i Julijskoj Veneciji. U novije im se vrijeme nastoji naći mjesto u kolektivnom povijesnom pamćenju Italije, što problem jama i
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...