Labinu. Poslije je otišao u Zagreb, gdje u početku radi u Agitpropu Centralnog komiteta KPH, a potom obnaša niz partijskih, državničkih i drugih funkcija. Pripadao je liberalnom krilu KP Jugoslavije (
Rezultati pretraživanja za: "labin"
Labin, Plomin, Milje, Buzet i Kostel, ali i osvojiti samu Akvileju, čime je mletački dužd nominalno postao istarskim markgrofom. Iz tog su višestoljetnog sukoba na kraju kao pobjednici izašli Venecija
Labinjan), zbirku poezije P. S. dodir svjetlosti (Pula, 2009.), prozu Satkan od zemlje i svjetla (Rijeka 2009.). Godine 1997. izvedena mu je dramska freska u devet slika Valigaštar u pulskom INK-u i z
Labinu; lat. natpisa ima još u lapidarijima u Roču, Motovunu, Umagu (Gradski muzej) i Novigradu. Tal. humanist Cirijak iz Ankone prikupljao je i natpise iz Istre (zna se da je boravio u Puli 1418. il
Labin i dr.). Objekti za sportove na vodi počeli su se graditi u obalnim gradovima već u drugoj polovici XIX. st., posebice u Puli: pontonsko kupalište Stengel, željezničarsko kupalište te gradsko
Labinu, Opatiji i na vrhu Učke. Nižega su ranga kišomjerne stanice kojih širom Istre ima mnogo više; mjere samo količinu oborina na određenome mjestu. Podatci iz svih stanica prikupljaju se u Zagrebu,
Labin, Poreč, Rovinj, Umag, Višnjan). Snažan impuls rasta naselja u drugoj pol. XIX.st. nije više mogao biti nadziran komunalnom statutarnom regulativom te su se u većim mjestima (Pula, Poreč, Rovinj)
Labinu (Martinčica, 1985.), Rijeci (Ožujka, 1985.); postavio je i determinirao 115 izložbi gljiva u zemlji i inozemstvu, utemeljio je Hrvatski mikološko-gljivarski savez (2006.) i bio njegovim prvim p
Labinu. Savez se 10.IX (odnosno 12. IX) 1949. podijelio u Kotarski zadružni poslovni savez u Kopru, odnosno Buje. Postojale su obrtne zadruge (nastajale od 1946.), u koje su bili uključeni stručni rad
Labinjanom Tomasom Lucianijem, publicistom i proučavateljem starina nastanjenim u Veneciji i, što je važnije, zaposlenim u tamošnjem arhivu, te je od njega dobio kopije mnogih dokumenata Mletačke Repu
Labinski), majka Marija, rođ. Učkar, iz Hreljići, službenica. Obitelj se zarana iz Vodnjana preselila u Pulu gdje je Miljenko proveo djetinjstvo te pohađao Osnovnu školu „Moša Pijade“ (dan
Labinu (vrata Sv. Fiora, 1587), Rovinju (vrata Balbi, 1678.–69.) i Buzetu (Mala vrata, 1592). Poseban su slučaj vrata pulske tvrđave (Kaštel) koja je 1632. izgradio Antoine De Ville. U XIX. st.,
Labincima (iz IX. st.), Sv. Mihovil nad Pazinom (spominje se u XII. st.), Sv. Marija na Škrilinah kraj Berma (iz XV. st.), Sv. Kasijan u Poreču (iz X. st.), Sv. Nikola (prije Sv. Anastazija) na otočić
Smȍkvenjak je istarska poslastica izrađena od usitnjenih smokava s malim dodatkom rakije. Osim prevladavajućeg naziva smokvenjak, u Istri se ponegdje rabe i sir od smokav ili hlib od smokav. U
Labinu, Raši, Poreču, Rovinju i Umagu. Domovi zdravlja imaju organiziranu mogućnost prijevoza bolesnika kojima je potrebna brza sekundarna ili tercijalna razina medicinske pomoći. U razdoblju nakon II
Labin za »Viktora Lenca«, odnosno INU, a 1984.-86. izgrađeni su Paromi, brodovi za prijevoz 28 vagona, 46 automobila i 202 putnika, posebno projektirani za plovidbu Kaspijskim morem, rijek
labinsku župnu crkvu, da bi preostala dva oltara bila prenesena tek polovicom XVIII. stoljeća u Crkvu Blažene Djevice Marije od Anđela u Poreču. Vrijedne slike iz XV. i XVI. stoljeća prodane su u besc
Labin, Buje), a naslikani renesansni motivi na pročeljima kuća sačuvani su u Kopru i Bujama. Dvokatna palača u Gračišću primjer je »mješovitoga« gotičko-renesansnog stila, gdje se promišljeno, odijelj
Labinu zahvaljujući djelovanju Balda Lupetine, najistaknutijega luteranskog misionara na ovim prostorima, i njegova nećaka Matije Vlačića Ilirika. Prvi je nakon duga tamnovanja u Veneciji završio živo
Labin i do probijanja cestovnoga tunela Učka, S. Božičević registrirao je 480 novih speleoloških objekata. Sve dotad naznačene pojave (1356 pećina ili špilja, jama i ponora) obradio je 1985. u svojoj
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...